Zbog sporosti državne birokracije upitni milijuni eura namijenjeni ribarstvu

221

Predstavnici Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede u Bruxsellesu su koncem prošlog tjedna predstavili program korištenja sredstava iz Unije, piše Glas Istre.

kocarica

Ne bi tu bilo ništa sporno kada se program ne bi odnosio na sredstva koja se trebaju utrošiti u ovoj godini. Riječ je o osam i pol milijuna eura koje Hrvatska može dobiti za ribarstvo. Kad se tome pribroje i novci iz državnog proračuna, koji moraju biti osigurani za istu namjenu, dolazimo do nemalih oko 12 milijuna eura.

Loši pregovori

Ribarski predstavnici s pravom negoduju i smatraju da je Uprava taj program trebala izraditi još na proljeće. Ali što je tu je, novac valja utrošiti. Naši izvori tvrde da je prijedlog da se on potroši na svega dvije stvari. Navodno je šest milijuna eura rezervirano za privremeno ili stalno povlačenje zainteresiranih obrtnika i vlasnika tvrtki iz ribarstva, dok je druga polovica namijenjena marikulturi i preradi ribe. Ukoliko je to istina, pitanje je zašto se ništa ne ulaže u napredak i modernizaciju te gospodarske grane.

Ribare, međutim, ne muči samo, kako kažu, neučinkovita Uprava za ribarstvo. Već dugo upozoravaju da pregovori Hrvatske s Europskom unijom u poglavlju ribarstva nisu bili dobri, odnosno da se Hrvatska nije izborila za ono što je trebala. Sada sve dolazi na naplatu. Planovi upravljanja, koje je Hrvatska već trebala usvojiti, EU još nije odobrila. Stalno ih vraća na
doradu, a pitanje je hoće li se u dogledno vrijeme složiti s njima.

U Zagrebu se ovih dana ponovo sastaje skupina koja je zadužena za izradu tih planova. Jedan od članova skupine, ujedno i predsjednik Ceha ribara Hrvatske Vladan Bojić, kaže nam da će vjerojatno pokušati odgovoriti na primjedbe EU-a, koja želi konkretne i detaljne podatke o ulovima i upotrebi alata, što u Hrvatskoj očito ne postoji. S druge strane, još je neizvjesno hoće li Unija pristati na neke izuzetke koje smo zatražili, poput veličine oka i visine pojedinih mreža. No, mišljenje je ribarskih predstavnika da se Hrvatska za te izuzetke od onoga što je propisano Mediteranskom uredbom kojom se određuju tehničke karakteristike alata i način njihovog korištenja trebala izboriti u pregovorima.

– Nikada nismo dobili dokumente, materijale s pregovora i ne znamo što je ispregovarano. Sada se tek vidi da je hrvatski pristup bio pogrešan i da se moramo vratiti unazad ne bi li pokušali riješiti sadašnje probleme. Recimo, za potezne bi alate (šabakun, migavica…, op. n.) trebalo osnovati nacionalni fond za obeštećenje ribara koji rade s njima. Jasno je iz ove perspektive da ti alati nemaju budućnost i da su pred gašenjem. Smatram da se trebalo u pregovorima izboriti da se potezni alati koriste još pet godina nakon našeg ulaska u Uniju, a da se zatim zabrane.Tada bi imali mogućnost da EU financira obeštećenje ribara i uništavanje alata, kaže Bojić.

Prema njegovim riječima, na hrvatskom se dijelu Jadranu takvim alatima, koji su upisani u 350 povlastica, prehranjuje 130 profesionalnih ribara. Oni će, očito, morati razmisliti hoće li početi koristiti druge alate u ribolovu ili će promijeniti posao.

Niže mreže

Problema imaju i plivaričari. U Mediteranskoj se uredbi spominje visina njihovih mreža, koja bi trebala biti puno niža od one koju sada koriste. Bojić nam otkriva da su se protiv nižih mreža pobunili i Talijani te Slovenci. Jedan talijanski institut, prema njegovim informacijama, upravo radi na studiji o visini mreža. Studiju bi zajednički trebale Uniji predstaviti tri njene članice – Hrvatska, Italija i Slovenija. Ta ujedinjenost u zahtjevima ulijeva ipak malo optimizma.

Ni kočari nisu mirni. Njihova koordinacija je dogovorila sastanak u Ministarstvu, a tema će biti poskupljenje goriva i poticaji. Neke informacije govore da bi država i dalje mogla štititi cijenu od pet kuna za litru plavog dizela, odnosno ribarima nadoknađivati razliku u cijeni. Problem bi, međutim, mogao biti s potporama koje su se prestale isplaćivati ulaskom u EU.

Predstavnici ribara ne znaju što ih čeka i kako će moći dolaziti do poticaja. Ribarske boljke tu ne završavaju. Upozoravaju da bi trebalo hitno promijeniti i na brzinu donesen Zakon o morskom ribarstvu, koji nije usklađen ni s onim minimalnim pogodnostima za koje se Hrvatska uspjela izboriti u pregovorima, poput ribarenja na manjoj udaljenosti od kopna nego što je to propisano u Uniji.

Izvor teksta: Glas Istre

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.