Repromaterijal u RH dvostruko skuplji nego u nekim članicama EU

560

Jesenska sjetva 2014., naša prva sjetva nakon ulasku RH u EU, kako sada stvari stoje na terenu, nije najbolja “jesenska ulaznica” na veliko Unijino tržište s 500 milijuna potrošača.

sjetva

Jer, poručuju ratari, lijepo vrijeme zasad je jedino što ide u prilog sjetvi koja se odvija u znaku smanjenja površina zasijanih pšenicom. To se smanjenje procjenjuje na 20 pa i više posto površina u usporedbi s lani, kada je pšenica bila zasijana na 190.000 ha, na kojima je požeto 950.000 tona, uz prosječan prinos od 5 t/ha.

Smanjenje ratari vežu i uz druge kulture, a objašnjavaju ga preniskim otkupnim cijenama, (pre)skupim repromaterijalom, ali i neisplatom oko 40 posto poticaja, zbog čega su ljetos dva tjedna prosvjedovali na cestama, a ovih dana napisali i ustavnu tužbu, prvu u povijesti hrvatskog seljaštva.

Nedostatak novca na selu

Ovogodišnja cijena pšenice od samo 1,05 kn/kg, koja je na samom dnu u okruženju i drugdje u EU – u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj je, primjerice, 1,50 kn, i s druge strane – skup repromaterijal, tj. mnogo skuplji nego u drugim članicama Unije, nesklad je koji ratari, poručuju, teško mogu ili nikako ne mogu premostiti. Mnogi koji su se i odlučili za sjetvu, kažu, idu s minimalnim ulaganjima, uz minimalnu gnojidbu, svjesni da će se to odraziti na prinose.

U Žitozajednici ozbiljne, relevantne podatke za jesensku sjetvu 2014. očekuju u studenome, a na bazi utrošenog sjemena plus površine koje će seljaci zasijati vlastitom pšenicom.

– Rane procjene govorile su da će u jesenskoj sjetvi doći do povećanja površina pod uljanom repicom za 50, pod suncokretom za 12, a pod pšenicom za 6 posto. Međutim, bilježi se smanjenje površina zasijanih pšenicom, a o kojem je točno postotku riječ, znat će se u studenom – kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić, koja uz ovakav trend u sjetvi veže nedostatak financija u poljoprivredi.

Da se manje sije nego lani, ratar i stočar iz Satnice Đakovačke, poznatiji kao predsjednik ZUSSB-a, Antun Laslo, ilustrira aktualnom slikom s polja.

– Njive ne pružaju sliku kakva inače vlada u ovo doba godine – malo je seljaka sa strojevima u poljima, a vrhunac je optimalnih rokova za sjetvu. Očito se još uvijek kalkulira što im se uopće ili više isplati sijati. S ovogodišnjom cijenom žita od 1,05 kn/kg seljaci koji su ga lani sijali su na gubitku i zato se ove godine boje ulaziti u nove troškove, jer su s takvom preniskom cijenom ostali dužni, a cijelu stvar zakomplicirala je i neisplata preostalih 40 posto poticaja. Ovako, u jeku sjetve, uz, jedino, idealno vrijeme, mnoge njive su (još) prazne. No za konačne procjene treba pričekati kraj sjetve. U svakom slučaju, lijepo vrijeme nije dovoljno za odluku o sjetvi – kaže Laslo. Uspoređuje ovogodišnju cijenu pšenice s lanjskom.

– Prošle godine cijena joj je bila 1,35, na kojoj smo inzistirali i ove godine, a ja sam ju uspio prodati za čak 1,50. Ove godine dobio sam za pšenicu čak 50 lipa manje, što je veliko smanjenje u konačnoj računici. Cijena gnojiva jest pala za 10 – 18 posto, no to nije dovoljno; ono je i dalje preskupo, skladišta proizvođača i unatoš sniženju cijene su ga prepuna, pogotovo kada se usporede njegove cijene s drugim tržištima. Neslužbeno sam čuo da je rusko gnojivo za čak 50 posto jeftinije, primjerice. Znatno je viša i cijena sjemenske pšenice u nas u usporedbi s drugim tržištima EU – u nas joj je cijena 3 kn/kg s PDV-om – kaže Laslo.

Minimalna ulaganja

Manje pšenice, ali i drugih kultura, i to za 30 posto, sije i ratar Mario Milušić iz Piškorevaca. I on ističe da su polja u “špici” sjetve prazna.

– A prije su u ovo vrijeme vrvjela ljudima, strojevima… Ljudi nisu pokrili zaduženja od lani, nemaju za gorivo, za gnojivo… I zato će se ići na minimalna ulaganja i gnojidbu. Drugim riječima, sije se samo da bi se nešto posijalo. Nikada nije bilo teže – kaže Milušić.

Prema procjenama stručnih krugova, gnojivo i zaštitna sredstva u Hrvatskoj su dvostruko skuplji nego u bogatim zemljama EU pa naši ratari nemaju izbora nego znatno manje investirati u mineralna gnojiva i zaštitu, a rezultat toga bit će smanjeni prinosi.

Izvor teksta: Glas Slavonije

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.