Burza Agro Osijek počinje sa radom 15. prosinca

405

Premda je Ivan Novak, idejni začetnik i inicijator osnivanja prve hrvatske poljoprivredne burze, službeno nazvane Burza Agro Osijek, očekivao više od 1000 poljoprivrednih proizvođača iz cijele Hrvatske, na osnivačkoj skupštini u Osijeku okupilo se tek njih 150.

na njivi

Sportska dvorana rezervirana da primi puno veći broj malih i srednjih poljoprivreda te vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zjapila je prazna. No svi oni koji su došli, izrazili su potrebu za pokretanjem ovakve burze koja će za njih prije svega, biti konkurencija dosadašnjim otkupljivačima žitarica i proizvođačima osigurali pravedniju cijenu.

“Ovo je veliki dan za hrvatskog seljaka i povijesna prekretnica za hrvatsku poljoprivredu. Više neće biti problema s cijenom pšenice, a svoju budućnost gradimo sami. U prvo će se vrijeme trgovati pšenicom i kukuruzom, a kasnije i drugim proizvodima”, najavio je Novak pozvavši seljake koji imaju viškove pšenice da je od 15. prosinca, kada će burza početi s radom, prodaju njoj po cijeni od 1.50 kuna po kilogramu.

Objašnjavajući na temelju čega planira toliki rast cijene pšenice sljedeće godine – budući da sadašnja otkupna cijena u Hrvatskoj iznosi 1.05 kuna po kilogramu, odnosno 170 eura po toni – Ivan Novak ističe kako to za hrvatsko prilike jest rast, ali za europske nije. Konkretno, cijena tone pšenice u Francuskoj sada iznosi 210 eura. u Mađarskoj 190, a u Sloveniji 200 eura.

Malima — upravljački paket

lako burze nisu institucije koje se bave kooperacijom ili organizacijom proizvodnje, okupljene ratare je zanimalo kako im buduća burza može pomoći već u vrijeme sjetve.

“Pri rezervaciji, odnosno po ugovaranju, proizvođač će dobiti između 20 ili 30 posto novca od ukupno ugovorene akontacijske cijene, a tim se sredstvima može organizirati sjetva, kupiti gnojivo ili sjeme”, objasnio je Novak.

Inače, upravljačka piramida burze će se sastojati od malih dioničara-osnivača. Za njih je planirano najmanje 25 plus jedna dionica od ukupnog kapitala, tako da imaju tzv. upravljački paket. Na temelju toga, oni će ostvarivati pravo na godišnje dividende ovisno o udjelu i poslovanju burze. Drugu grupu će činiti poljoprivrednici-dioničari koji ćc ostvarivati udjel na temelju količine rezervacije za pšenicu. Knjiga dioničara bi trebala biti zatvorena 31. prosinca ove godine. Nakon toga će se od 1. siječnja preostali slobodni udjeli prodavati zainteresiranim privatnim investitorima koji su zapravo nositelji projekta,

“Riječ je o investitorima iz Rusije, Njemačke, Izraela i Južne Amerike. To su ljudi koji i sada rade na burzama kao i za Euro Broker Service Luxembourg, a njima je poljoprivredno tržište poput hrvatskog jako zanimljivo. Naime, prema analizama koje su radile stručne tvrtke iz Europe, hrvatska pšenica je u vrhu po kvaliteti. Osim toga, hrvatsko tržište pšenice i kukuruza dostiže godišnju vrijednost od oko 2,5 milijardi kuna. Sve su to snažni argumenti za takve investitore”, kaže Novak.

Pokretači osnivanja burze, kako kažu, za sada nisu kontaktirali državne organe, pa tako ni Ministarstvo poljoprivrede.

“Kontaktirat ćemo Ministarstvo poljoprivrede kada osnujemo burzu. Dapače i državi ćemo ponuditi posao. Želimo i vladine državne robne pričuve privući na burzu i s njima raditi. Tako država neće morati plaćati čuvanje, niti će takva pšenica zagonetno nestati iz silosa. Država će imati stalnu količinu određene robe na burzi koja će se prodavati tek po njenoj naredbi. Mi ćemo tom pšenicom manipulirati i raditi, a država će imati priliku i zaraditi i uštedjeti na troškovima čuvanja”, objasnio je za Privredni vjesnik Ivan Novak.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.