Poticaji će sljedeće godine biti samo 800-900 kuna po hektaru?

628

U Slavoniji i Baranji vrijeme je poslužilo poljoprivrednicima da obave sjetvu ozimih kultura i završe posljednje jesenske radove.

oranje
Nažalost, ima i onih koji zbog financijskih problema nisu posijali ono što su i koliko su planirali. Vrijeme je posljednjih deset dana bilo idealno za sjetvu, ujedno i žetvu. Unatoč previranjima na tržištu, zemlja je nešto što se mora posijati i obraditi, a trećina ukupnih poljoprivrednih površina sije se u jesen.

“Jesensku sjetvu, bar kod nas, obilježio je povećan interes za sjetvu ječma pivarca i uljane repice. Kod nje je bilo problema s nicanjem, nažalost, neki su morali i dva puta sijati, a uspjeha nije bilo ni nakon druge sjetve. Naime, s obzirom na to da je godina vlažna, a da više ne smijemo paliti strnjake, imamo povećan broj puževa, koji su napravili puno štete”, kaže Mato Brlošić, predsjednik HPK za Glas Slavonije.

On napominje da su puževi golači doslovce “zbrijali” hektare uljane repice. Zaštita protiv tih puževa postoji, ali je jako skupa.

“Njima pogoduje kišna godina, kao što je bila ova”, objašnjava Brlošić i dodaje da su se poljoprivrednici na različite načine pokušali boriti s tom pojavom, ali uglavnom bez uspjeha.

Mato Brlošić se osvrće i na jesensku sjetvenu gnojidbu za koju kaže da je specifična po primjeni izuzetno malo mineralnog gnojiva, velike površine pri obiteljskim gospodarstvima zasijane su bez ikakve primjene gnojiva.

“Cijene su, unatoč sniženju, koje je iznosilo 15-ak posto, još uvijek vrlo visoke u odnosu prema cijeni pšenice, uljane repice, suncokreta odnosno onoga što je trženo. Sijala se pšenica s tavana, tzv. tavanuša, jer je sjemenska pšenica skupa. Ona za obiteljska gospodarstva koja nisu u sustavu PDV-a stoji 1:3, što je jako skupo. Svaka nezaštićena pšenica u sjetvi može zadati glavobolje, a, nažalost, novca za zaštitu nema, ljudi si ju ne mogu priuštiti. Dijelom su seljaci ostali dužni organizatorima proizvodnje, jer cijene ovogodišnjih poljoprivrednih proizvoda nisu bile dostatne da pokriju troškove ulaganja. Takvih primjera imamo i u vinogradarstvu, voćarstvu…”, kaže Brlošić za Glas Slavonije.

Zamjenik župana osječko-baranjskog, dr. Željko Kraljičak, kaže da očekuju da je od približno 60 tisuća hektara zasijanih u jesenskoj sjetvi na oko 50 tisuća hektara posijana pšenica. On je za prokomentirao i prijedlog proračuna za sljedeću godinu.

“Stoje nekakve naznake da neće osigurati ništa za udjel u provedbi mjera ruralnog razvoja, što znači da nećemo moći iskoristiti sredstva iz Europske unije sljedeće godine, te da će biti nešto više od milijardu kuna samo za izravna plaćanja, što je na razini 800 – 900 kuna po hektaru, a što smatramo neprihvatljivim”, poručuje zamjenik župana Kraljičak.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.