Slovenija štiti svoje proizvođače istarskog pršuta, a uopće ih nema

416

Slovenija se u svom prigovoru na hrvatski zahtjev za registracijom istarskog pršuta pozvala na nekoliko članaka iz Uredbe o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, između ostaloga i na članak koji govori o homonimnim nazivima, doznaje se u Europskoj komisiji.

prsut

Komisija je u svom odgovoru na pitanje u čemu se sastoji slovenski prigovor da se istarski pršut zaštiti oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla, a na koji je trebalo čekati nekoliko dana, navela da se Slovenija pozvala na članak koji kaže da predloženo ime za neki proizvod ne može biti registrirano ako je u potpunosti ili djelomično homonimno s imenom koje se već nalazi u registru zaštićenih proizvoda, osim pod određenim uvjetima.

Međutim, u registru zaštićenih proizvoda Slovenija je registrirala samo Kraški pršut pa se može zaključiti da žele zaštiti naziv pršut.

Glas razuma bližeg slovenskog susjedstva

Slovenija je također prigovorila da bi naziv Istarski pršut bio u suprotnosti s dijelom Uredbe koja govori o renomiranim trgovačkim markama. Slovenci su naveli da bi registracija imena Istarski pršut mogla ugroziti postojanje naziva, trgovačkih marki ili proizvoda koji su legalno na tržištu najmanje pet godina prije datuma kada je objavljen zahtjev za registraciju. U prigovoru se također kaže da je predloženi naziv u suprotnosti s definicijom zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, u pogledu zahtjeva za specifikacijom proizvoda.

S druge strane, Ministarstvo poljoprivrede i okoliša Republike Slovenije je u svom jučerašnjem odgovoru Glasu Istre prvi put javno iznijelo obrazloženja, odnosno argumente kojima je Slovenija potkrijepila svoj prigovor protiv istarskog pršuta. U slovenskom prigovoru, međutim, kao glavni argument svog prigovora kontra zaštite istarskog pršuta ističu da se i u Sloveniji “još uvijek proizvodi pršut s imenom Istrski pršut, kojeg nude razne gostionice”.

“Ime Istarski pršut bi zato ugrozilo ime proizvoda Istrski pršut, kojeg je tvrtka Kras Sežana na hrvatskom tržištu prodavala još od 1996. godine, a radi nacionalne zaštite Istarskog pršuta u Hrvatskoj taj je svoj proizvod preimenovala jer ga pod istim imenom u Hrvatskoj više nije smjela prodavati”, navodi slovensko ministarstvo.

“Postoje i drugi stručni razlozi zbog kojih Slovenija smatra da zahtjev za registraciju istarskog pršuta ne ispunjava uvjete za registraciju iz EU Uredbe”, navodi se na kraju odgovora slovenskog Ministarstva poljoprivrede i okoliša, ali se pojedinosti o tim “stručnim razlozima” radi “otvorenog postupka pri Europskoj komisiji” još ne mogu priopćiti. Inače, slovensko ministarstvo do danas još uvijek od Europske komisije nije dobilo nikakav odgovor.

Maestral” i dalje na policama u Hrvatskoj

U izjavi koju je u prilogu o slučaju slovenskog prigovora dao jednoj hrvatskoj TV postaji, slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan rekao je, uz teze spomenute i u citiranom priopćenju, i da ovim prigovorom “Slovenija štiti ekonomske interese svojih proizvođača”. Dok iz službene Ljubljane stižu ovakva iznenađujuće izjave, iz našeg bližeg slovenskog susjedstva ipak progovara glas razuma: koparske dnevne novine Primorske novice su na slučaj sa slovenskim prigovorom europskoj zaštiti istarskog pršuta reagirale reportažom iz tvrtke Kras Sežana, čije “ekonomske interese” ministar Židan želi “zaštititi”. Ta je tvrtka poznata prije svega po svom u Europskoj uniji zaštićenom kraškom pršutu, ali je niz godina u svom pogonu u mjestu Šepulje na Krasu proizvodila te na svoja susjedna istočna tržišta plasirala također istarski i dalmatinski pršut.

No, nakon prigovora iz Njemačke (!) o tome kako se u Sloveniji može proizvoditi dalmatinski pršut, i nakon što je u Hrvatskoj na nacionalnoj razini zaštićen istarski pršut, ova su dva naziva uklonili iz svog proizvodnog asortimana. Ne i proizvode: svoj bivši istarski pršut preimenovali su u “pršut maestral”, a dalmatinski u “pršut adria”. Oba ova proizvoda, pod tim novim imenima, Kras Sežana i dalje nesmetano prodaje na hrvatskom tržištu.

– Učinili smo jedino što je bilo ispravno, obrazložila je reporterima Primorskih novica to preimenovanje direktorica Krasa Jolanda Race. Koparski dnevnik prenosi i izjavu vodećeg slovenskog stručnjaka za mesne proizvode Stanislava Renčelja: “Shvatili smo da u Šepuljama na Krasu ne može dozrijevati ni istarski ni dalmatinski pršut. Treba poštivati kulturnu etiku i osjećaje domaćina.

Hrvatima nije smetao naš pršut, već samo ime kojim smo ga nazivali. Da smo išli “na nož”, ne bismo stigli nigdje. Budući da smo popustili, očuvali smo dobre poslovne veze i prijateljske odnose s našim susjedima”.

Istarski pršut samo ispod Črnog Kala

Renčelj međutim dodaje: “Ako bi Kras Sežana svoj pršut proizvodio u Sečovlju, tada bismo se sigurno borili
za pravedno priznavanje imena istarski pršut. Ispod Črnog Kala pršut može biti istarski, ali na Krasu ne može. Ovaj slučaj našim susjedima može biti pouka i u vezi terana: u Istri se teran ne može proizvoditi jer
tamo nije ni kraška zemlja ni kraška klima, a upravo ta dva čimbenika definiraju to vino.

Sporove kao što je onaj s teranom treba izbjeći, i bolje bi bilo da se najprije proizvođači dogovore među sobom, pa da tek nakon toga nastupe ministri.”

Komisija sada analizira osnovanost slovenskog prigovora i ako prigovor bude ocijenjen kao neosnovan postupak registracije zaštićenog imena se nastavlja. Ako se prigovor pokaže opravdanim, Komisija će zatražiti konzultacije svih uključenih strana, koje mogu trajati tri mjeseca, s mogućnošću da se to produlji na dodatna tri mjeseca. Daljnji tijek događaja ovisit će o ishodu konzultacija, a u nedostatku dogovora konačnu odluku donijet će Komisija.

Piše: Davor Šišović / Glas Istre

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.