Nitratna direktiva

1133

Od 15. veljače poljoprivrednici na područjima ranjivim na nitrate ponovo smiju svoje poljoprivredne površine gnojiti gnojnicom i gnojovkom.

gnojenje

Dopuštenje vrijedi do 1. svibnja kada na snagu stupa odredba po kojoj je gnojenje dozvoljeno smo uz unošenje u tlo. Od 1. rujna pa do 15. studenoga, može se ponovo slobodno gnojiti, a nakon toga nastupa zabrana.

Riječ je o posebnim zabranama u cilju smanjivanja gubitka dušika ispiranjem i isparavanjem navedenim u Nitratnoj direktivi Europske komisije, izvršnog tijela EU. Direktiva, koja se u EU primjenjuje od 1991. godine, uvedena je da bi se voda za piće zaštitile od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora. U Hrvatskoj je devet posto površine ranjivo na nitrate, a nalazi se u isto toliko županija. Među njima Istarska županija prednjači po tome što ima najveće područje s takvim statusom, praktički se radi o cijelom teritoriju s izuzetkom Puljštine na jugu.

Propisani su uvjeti i način primjene gnojiva, načela korištenja i načini skladištenja i korištenja. Za potpunu prilagodbu poljoprivrednici imaju rok od osam godina od ulaska Hrvatske u EU. U prve četiri godine dopušteno je gnojenje stajskim gnojem kojim se tijekom kalendarske godine u tlo unosi maksimalna količina dušika od 210 kilograma po hektara, u sljedeće četiri godine tu količinu treba reducirati na 170 kilograma po hektaru.

Opći propisi dozvoljavaju unos dušika po biljnim vrstama između 60 kilograma po hektaru za mahunarke i 320 kilograma za intenzivne travnjake. Za svaku zasijanu kulturu potrebno je voditi evidenciju po ARKOD čestici, a sadrži datum primjene, domaću životinju od koje gnojivo potječe i tip gnoja po hektaru površine . Temeljem toga izračunava se količina potrebnog mineralnog gnojiva, o kojemu se evidencija prema dodavanju prilikom oranja, prije sjetve, sjetve i tijekom prihrane. Da bi se utvrdila količina dušika u stajskom gnojivu, ali i fosfora, kalija te humusa i kiselosti, provodi se analiza tla svake proizvodne godine. Osim prije navedenih termina zabrane korištenja gnojiva, primjena je zabranjena da tlu koje je pod snijegom ili je zamrznuto, koje je poplavljeno ili zasićeno vodom, na 20 metara od stajaćih voda, tri metra od vodotoka širine korita barem pet metara, na terenima s nagibom većim od 10 posto koji su takvim vodotocima bliži od 10 metara te na nepoljoprivrednim površinama. U zonama posebne zaštite vode za piće vrijede i dodatni propisi koje donose i provode jedinice lokalne samouprave uz suglasnost Hrvatskih voda, za što rok istječe 31. prosinca ove godine.

Kada je riječ o skladištenju i zbrinjavanju stajskog gnoja Nitratna direktiva ne preporučuje se držanje više 2,5 uvjetnih grla (UG) goveda po hektaru, 2,8 UG konja, 2,5 UG ovaca ili koza, 2,1 UG svinja i 2 UG peradi. Veličina nepropusnih spremnika određena je prema vrsti životinje i mora biti dovoljno velika za šestomjesečno skladištenje. Ako poljoprivrednik nema površina za gnojenje ili gnoj ne može skladištiti, onda ga može prodati, darovati drugom vlasniku ili preraditi u bioplin, kompost ili supstrat, ali uz pismenu evidenciju.

Rok za prilagodbu u skladištenju i zbrinjavanju je dvije godine od ulaska u EU, a četiri za gospodarstva koja imaju manje od jednog uvjetnog grla po hektaru.

Piše: R.Selan

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.