Nedobivanje odobrenja za izvoz mlijeka novi šamar za BIH ekonomiju

446

Na samom početku ove godine Bosna i Hercegovina je umjesto podrške Europske unije za jačanje ekonomije dobila još jedan šamar, budući da predstavnici EU za hranu i veterinarstvo (FVO) nisu bili voljni odobriti početak izvoza mlijeka iz BiH na tržište europske zajednice.

mlijeko

Podsjećaju da je tim FVO boravio u BiH krajem siječnja, ali posjet nije rezultirao odobrenjem za izvoz kako su to očekivali dužnosnici državne i entitetskih vlada, udruženja poljoprivrednika i svi u lancu proizvodnje mlijeka.

Ispraćajući goste, domaćini su najavili da će oni u BiH ponovo doći u rujnu, te da je moguće da će tada staviti svoje potpise na željno iščekivanu odluku.

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH, po procjenama, iznosi oko 90 milijuna KM na godišnjoj razini, a blizu 20.000 farmera u BiH, kao i prerađivači mlijeka, zavise od stranog tržišta.

Tomaž Žnidarič, generalni direktor kompanije Lactalis BH u čijem je vlasništvu supermoderna i visokoproduktivna mljekara u Gradačcu, izjavio je za Poslovne novine da odluka FVO komisije kojom se i dalje BiH onemogućava izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU nije bila neočekivana.

Kazao je da, ipak, vjeruje kako će BiH institucije do kraja godine postaviti mljekarski sistem po standardima EU i kako će sljedeća odluka komisije biti pozitivna.

Naglasio je i da mljekarska industrija BiH ima vrijedne brendove i proizvode koji mogu konkurirati na EU tržištu.

“Kao dio najveće svjetske mljekarske grupacije imali smo mogućnost svoje poslovanje unaprijed pripremiti za nove uvjete poslovanja ulaskom Hrvatske u EU. Tako smo optimizirali industrijske aktivnosti, a izvoz orijentirali na zemlje regije: Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo, u koje plasiramo gotovo 50 posto svoje proizvodnje iz mljekare u Gradačcu”, rekao je Žnidarič.

Senad Fejzić, vlasnik mljekare Sarajmilk iz Maglaja, za sada nema ambicija biti izvoznik mlijeka, ali je, kako kaže, s interesiranjem pratio pojedinosti u vezi s izdavanjem spomenute dozvole za bh. izvoznike.

Nadao se, kaže, da će BiH konačno riješiti sve probleme u vezi organizacije veterinarske kontrole, jer je to garancija da su sve stvari u vezi tog biznisa dovedene na nivo kakav se traži u Europi.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović spada među one kojima je problematika poljoprivredne proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene posebno bliska, s obzirom na njeno iskustvo kao državne ministrice vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Ovom prilikom podsjetila je da je Bosna i Hercegovina 2001., uz podršku Europske unije, pokrenula aktivnosti na označavanju životinja po standardima i direktivama EU, što je samo jedan od postupaka na putu za dobivanje dozvole za izvoz mlijeka.

Drugi važan uvjet su certificirani laboratoriji za kontrolu, a treći je aspekt sigurnosti.

“To podrazumijeva da ne smije biti nelegalne trgovine životinjama, upotrebe nedozvoljenih aditiva, itd. Riječ je, zapravo, o biznisu u kojem mora biti eliminirana svaka vrsta rizika. Taj rizik mora biti isključen i kod plasmana”, istakla je Hadžiahmetović, uz napomenu da se svaki eksces kažnjava eliminiranjem s tržišta na duži rok.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, tvrdi da su proizvođači i prerađivači potpuno spremni za prihvaćanje svih zahtjeva i uvjeren je da je mlijeko iz BiH dovoljno kvalitetno za europsko tržište.

On je izjavio da je posjetio farme u svim državama EU i uvjerio se da je većina objekata u puno lošijem stanju nego farme u BiH, pišu Poslovne novine.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.