Prvi primjer biološkog suzbijanja u hrvatskom šumarstvu

887

U šumu Lovrin, nadomak Pazina, unesena je, zapravo puštena, parazitoidna vrsta Torymus sinensis zbog suzbijanja invazivne kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus) koja se do 2010. godine intenzivno širi hrvatskim šumama pitomog kestena.

kesten

“Pitomi kesten već je ugrožen zbog više štetnih čimbenika, a ova zadnja invazivna vrsta smatra se jednom od opasnijih prijetnji, posebno urodu kestena”, kaže dr. sc. Dinka Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta, koja vodi ovaj, prvi primjer, biološkog suzbijanja u hrvatskom šumarstvu.

Za ovo prvo ispuštanje, zapravo pokus s ovom vrstom parazitoida odabrana je šuma pitomog kestena Lovrin u Pazinu ponajprije zbog tradicijskog značaja kestena za Istru. Pitomi kesten nije važan samo kao stablo koje se uzgaja zbog drva, to je naša vrijedna autohtona vrsta koja u narodu ima veliki značaj za proizvodnju meda, plodova kestena i maruna te općekorisne funkcije šume.

“Biološko suzbijanje provodi se unesenom vrstom parazitoida Torymus sinensis, jer to je do sada jedini učinkovit način suzbijanja ovog štetnika pitomog kestena. Invazivne vrste su danas jedan od najznačajnijih štetnih čimbenika koje ugrožavaju bioraznolikost na Zemlji”, pojašnjava Matošević. Rezultati koje je ovaj prirodni neprijatelj kestenove ose šiškarice pokazao u Japanu, SAD i Italiji su odlični pa se u tim zemljama Torymus sinensis koristi kao jedino i učinkovito sredstvo za smanjenje šteta od kestenove ose šiškarice. U Europi je do sada jedino Italija svoje kestenove šume zaštitila na ovaj način.

Kestenova osa šiškarica potječe iz Kine, a u Europi je prvi put zabilježena upravo u Italiji 2002., zatim u Sloveniji te kasnije Mađarskoj, Švicarskoj i Francuskoj, a 2010. u Hrvatskoj. Kestenova osa šiškarica, zbog napada vegetativnih pupova i stvaranja šiški, sprječava razvoj izbojaka i smanjuje urod pitomog kestena. Zbog toga se smatra najvećim štetnikom pitomog kestena u cijelom svijetu.

“Iako je poduzeto i ispitano više metoda zaštite protiv ovog štetnika, nijedna se nije pokazala potpuno učinkovitom”, ističe Matošević, a zbog svoje biologije i zaštićenosti u šiški, primjena insekticida u ovom je slučaju potpuno nedjelotvorna.

Kestenova osa šiškarica vrlo se brzo proširila kestenovim šumama u Hrvatskoj, a najzaraženija su područja Istra te sjeverozapadna i sjeverna Hrvatska, i to s vrlo jakim intenzitetom zaraze. U Hrvatskoj se već tri godine provodi istraživanje autohtonih parazitoida koji su se prilagodili na novu invazivnu vrstu, ali je postotak parazitiranosti vrlo nizak i ne utječe na smanjenje gustoće populacije ovog invazivnog štetnika.

Prije 30-tak godina japanski su znanstvenici iz Kine unijeli autohtonog prirodnog neprijatelja – parazitoida Torymus sinensis, koji se vrlo brzo pokazao kao učinkovito sredstvo biološkog suzbijanja kestenove ose šiškarice.

Za desetak godina populacija Torymus sinensis u Japanu se povećala 25 puta, a zaraza kestenovom osom šiškaricom smanjila se na podnošljivih 30 posto. Italija je Torymus sinensis kao biološko sredstvo suzbijanja počela uvoditi i ispuštati u prirodu 2005., a do danas su štete svedene na podnošljivu razinu.

“Cilj ovog istraživanja je uzgoj i ispuštanje u prirodu parazitoida kestenove ose šiškarice Torymus sinensis. Usporedno s praćenjem biologije i učinkovitosti ove novounesene vrste, pratit će se i autohtoni kompleks parazitoida kestenove ose šiškarice i njegov utjecaj na smanjenje gustoće populacije ovog štetnika”, naglašava Matošević.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.