Autohtona kokoš spašena od izumiranja

1733

Intenzivan rad na zaštiti autohtone kokoši hrvatice, koja daje meso iznimne kakvoće i jaja visoke kvalitete i čiji uzgoj poljoprivrednicima može donijeti profitabilnu proizvodnju, počeo je 2006. godine kada je u Hrvatskoj bilo tek pedesetak kokoši te pasmine.

hrvatica

Prošle godine bilo je umatičeno 2160 kokoši i 234 pijetla u 17 hrvatskih županija, a ove, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), ukupno je 3741 kljun u 366 matičnih jata. Rezultat je to zajedničkog angažmana uzgajivača, stručnjaka HPA, Savjetodavne službe i zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Ministarstva poljoprivrede koje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima plaća 60 kuna poticaja po kljunu.

Pasmina kombiniranih svojstava

“Prema FAO klasifikaciji životinjska se vrsta smatra ugroženom ako je broj rasplodnih grla manji od 500 jedinki. Kokoš hrvaticu smo kao pasminu uspjeli zaštititi od izumiranja, a sada nam slijedi zaštita izvornosti proizvoda od kokoši Hrvatica – mesa i jaja – i to na nacionalnoj i europskoj razini. Upravo zbog toga smo i trebali tako velik broj jedinki jer stvarati brend za neki proizvod, a nemati dovoljne količine za tržište nema smisla”, ističe redoviti profesor na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu Zlatko Janječić.

Uzgoj kokoši Hrvatice započeo je u prvoj polovini 20. stoljeća na području uz tok rijeke Drave. Godine 1917. križana je domaća kokoš s leghorn pijetlovima i u daljnjem uzgoju izlučivane su sve jedinke s bijelim perjem, a ostavljane one s crnom, crvenom, smeđom i jarebičastom bojom od kojih su kasnije stvorena četiri soja. Konačni izgled dobila je križanjem s pasminom welsummer.

Prodorom hibridnih pasmina uzgoj kokoši hrvatice bio je potpuno potisnut. Potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca s područja Međimurja i Podravine pokrenuta je akcija za revitalizaciju uzgoja.

“Kokoš Hrvatica ubraja se u pasmine kombiniranih svojstava. Odrasla kokica teži od dva do 2,5 kilograma, a pijetao od tri do 3,5 kilograma. Godišnje snese od 200 do 220 komada jaja svijetlosmeđe boje ljuske. Karakteristike su bijeli podušnjaci, te bijele noge kod crvenog i jarebičastog soja, dok crni i crno-zlatni soj imaju sive noge”, objašnjava voditeljica uzgoja Gordana Duvnjak iz Hrvatske poljoprivredne agencije.

Kokoš hrvatica se tradicionalno uzgaja na tipično ekstenzivan način na malim obiteljskim gospodarstvima. Time se danas bavi 188 poljoprivrednika, najviše u Varaždinskoj, Međimurskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Zbog razmjena informacija i uzgojnog materijala udruge uzgajivača djeluju na po-dručju šest županija koje okuplja Hrvatski savez uzgajivača kokoši Hrvatica (HSUKH). U Virovitičko-podravskoj županiji osnovana je i Zadruga za uzgoj kokoši hrvatica koja se, osim proizvodnjom i uzgojem kokoši, bavi i proizvodnjom jaja i njihovom trgovinom, kontrolom nad proizvodnjom, pružanjem usluga pakiranja, sortiranja i skladištenja jaja. Rezultat je to uspješnog projekta Alternativna proizvodnja jaja na obiteljskim gospodarstvima provedena na 11 obiteljskih gospodarstava s područja Grada Slatine.

“Osnivanje zadruge u današnje vrijeme donosi optimizam jer ljudima u ruralnim sredinama koji su zainteresirani za ovakav rad omogućava da bez velikih ulaganja ostvare financijsku korist. Da bi članovi Zadruge mogli izaći na tržište sa svojim kvalitetnim proizvodom, potrebno je registrirati objekt u kojem će se pakirati i sortirati jaja. Zahvaljujući sluhu lokalne uprave i ta će stepenica biti prijeđena”, kaže Tihana Bišćan, viši stručni savjetnik u Savjetodavnoj službi.

Grad Slatina je omogućio prostor gdje će se registrirati pakirnica i sortirnica, a Virovitičko-podravska županija je pomogla pri uređenju prostora i kupovini stroja za pakiranje i sortiranje jaja. Kapacitet je 1600 komada na sat, a u početku će to biti 500 komada jaja dnevno.

“Do sada smo na vlastitom pragu mogli prodavati 50 jaja dnevno, a sada ćemo ih plasirati na većem lokalnom području. Ukoliko bude interesa, širit ćemo tržište na Zagreb i druge veće gradove”, kaže upravitelj Zadruge Vjekoslav Hess iz Donjih Meljana.

Iako je proizvodnja u povojima, uzgajivači kokoši hrvatica širom Hrvatske su zadovoljni. Zoran Ninčević iz Čačinaca tim se poslom bavi već četiri godine.

“Perspektivu sam vidio u dodatnom prihodu. U početku sam proizvodio piliće kako bih prodavao i za sebe kokice, a sada ćemo prijeći na proizvodnju jaja”, kaže Ninčević.

Premda su jaja kokoši hrvatica lakša od onih koja se proizvode u intenzivnoj proizvodnji na farmama, na tržištu – kao i meso – postižu znatno veću cijenu jer su bogatiji antioksidantima, uključujući vitamin E, beta-karoten i vitamin C, ne sadrže rezidue antibiotika ili drugih lijekova, a meso i jaja imaju prirodan miris s naglašenom aromom livadske flore.

“Kako naše obale uz Jadransko more imaju visoko podignutu plavu zastavu, tako se nadamo da ćemo i mi podignuti zelenu zastavu za visoku kvalitetu naših proizvoda”, kaže Tihana Bišćan.

Piše: Goran Gazdek / Privredni Vjesnik

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.