Farme uz mlijeko proizvode – električnu energiju

608

Nakon brzorastućeg trenda podizanja bioenergana, čija se sirovinska manjkavost pokazala u ovoj godini velike suše i skupoće te nestašice hrane, i u Hrvatskoj se pojavio novi energetski trend – postavljanje fotonaponskih panela.

ĐAKOVO – U inozemstvu je to već konstanta – primjerice, u Njemačkoj se stambeni, gospodarski i drugi objekti te poljoprivredne i druge površine doslovce crne od takvih panela. Prilika za njihovo postavljanje pružila se i farmerima – i to preko IPARD programa, mjere 302 – koji za gradnju tih panela na svojim objektima pri tom EU fondu mogu konkurirati od 20. kolovoza do 24. rujna.

Zasad krajnje rigoroznim uvjetima za dobivanje sredstava IPARD-a za taj projekt udovoljavaju samo dva farmera u cijeloj Hrvatskoj, koja zasad žele ostati anonimna. Riječ je o projektu iz područja obnovljivih izvora energije u kojem 50 posto vrijednosti investicije pokriva IPARD, no, kaže jedan od dvaju farmera – budućih energetičara, tvrtka podnositelja zahtjeva ne smije biti u blokadi, ne samo trenutačno nego u posljednjih godinu dana, te ne smije imati nikakvih dugovanja prema državi, dobavljačima ili bilo kome drugome.

– Bilanca vam mora biti u odličnom stanju, priložen BON 1, BON 2, objekti legalizirani, uz građevinsku i sve ostale dozvole, garancije banke koja vas prati, što je u mom slučaju HBOR, pismo namjere banke, objekti moraju biti trajna imovina… Dvadeset sam dana za projekt postavljanja fotonaponskih panela skupljao papire, ukupno su teški 8,5 kilograma, i prikupio sve potrebno. Projekt je koncipiran tako, uvjeti su tako razlučeni i transparentni, da sami uvidom od uvjeta do uvjeta možete pratiti prolazite li na projektu – kaže farmer.

Projekt mu je “težak” 4,000.000 kuna, od čega će IPARD pokriti dva milijuna. Panele namjerava postaviti na četiri krova, a drugi farmer, koji također udovoljava uvjetima IPARD-a, fotonaponske ploče planira postaviti na pet krovova.

– Panele postavljam na staje i kuću, s tim da na jednom krovištu maksimalna proizvodnja može biti 30 kilovata. Jedna elektrana godišnje proizvede 30.000 kilovata, a jedan kilovat je 2,23 kune. Projekt je koncipiran tako da mi već čim napravim elektranu, prva proizvodnja ide na račun, što dovoljno govori o isplativosti investicije – kaže naš sugovornik. Na taj način osigurat će si toplu vodu za farmu i potpuno grijanje za kuću za sunčana vremena, odnosno za dogrijavanje. Preostalu električnu energiju prodavat će HEP-u. Potrebna mu je za to elektroenergetska suglasnost HEP-a, HERE i HROTE. – Svaka fotonaponska ploča mora imati svoju građevinsku dozvolu i svoje mjerno mjesto – pojašnjava zahtjevni projekt farmer budući energetičar.

Najavljuje, za 14 godina, kada isplati investiciju u dijelu bez IPARD-a, prodavat će struju po tržišnoj cijeni – za oko 0,5 kuna po kilovatu. Koliko će uopće stočara, farmera, odnosno mljekara, moći udovoljiti snažnim filtrima za ulazak u ovaj projekt, možda ponajbolje govori podatak da su od njih 59 na području Đakovštine likvidna samo dva, a uključujući i uski prsten oko toga kraja – tek tri.

Suzana Župan / Glas Slavonije

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.