Konkurencija iz EU gasi domaće mlinove

758

Ukupna potrošnja brašna u Hrvatskoj iznosi približno 420.000 tona i po glavi stanovnika, prema DZS-u, u 2011. godini bilježi pad od približno 10 % u odnosu na 2010. i 2009. godinu, piše Glas Slavonije.

Dok razina potrošnje kruha i peciva, ostalih pekarskih proizvoda te kolača i biskvita u zadnjih desetak godina stoji na istoj razini, potrošnja brašna bilježi pad od 10 posto. Tržište brašna, kako u Hrvatskoj tako i u regiji te zemljama Europske unije, teži sve većoj koncentraciji, odnosno smanjenju ukupnog broja proizvođača brašna, bilo spajanjima i akvizicijama, bilo gašenjem neefikasnih mlinova.

Postojeći sustav u Hrvatskoj karakterizira veliki broj malih proizvođača žitarica i niski prinosi po hektaru.

“Sjetva tradicionalnog sortimenta pšenice morat će se hitno promijeniti i to na način da se domaćoj mlinarskoj industriji omogući nabava visokokvalitetne pšenice po konkurentnim cijenama na domaćem tržištu. Prvi korak prema stvaranju uvjeta za sjetvu kvalitetnijih sorata pšenice učinjen je usvajanjem Kodeksa otkupa žitarica i uljarica, gdje je uvedena podjela pšenice u kvalitativne razrede. Time će se prvi put cijena pšenice određivati prema kvalitativnim parametrima, prije svega prema udjelu proteina u zrnu, pa će i cijena pratiti kvalitetu, a ne kao do sada – jedna cijena za sve pšenice, što je u pogodovalo sijanju pšenice velikog potencijala prinosa (stočna pšenica), ali loših reoloških parametara, navode mlinari i dodaju da će u suprotnom proizvođači brašna biti prisiljeni sirovinu nabavljati većinom na inozemnom tržištu kako bi osigurali svoj opstanak”, kažu iz jedne mlinsko-pekarske industrije za Glas Slavonije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.