Proljetna sjetva donosi jeftiniji repromaterijal i gorivo u odnosu na prošlu godinu

639

Pred poljoprivrednim proizvođačima je jedan od najvećih godišnjih poslova – proljetna sjetva.

sjetva

Ona će ove godine biti nešto opsežnija nego prošle godine iz jednostavnog razloga što su prošle jeseni ozimc kulture (pšenica, ječam, zob, uljana repica) zasijane na manjim površinama. Proizvođači su imali problema s izrazito lošim vremenom, a još više s lošim iskustvima. Naime, lani su zabilježene vrlo niske otkupne cijene i slab urod.

To se posebno odnosilo na pšenicu koju jc zbog nepovoljnih vremenskih prilika u završnoj fazi vegetacije zahvatila bolest (hrđa) što je uzrokovalo znatno smanjenje prinosa. Stoga je prošle jeseni zasijano mnogo manje pšenice.

Tako se ovoga proljeća. samo na površinama Osječko-baranjske županije (koja je i najveći ratarski proizvođač u Hrvatskoj) treba zasijati oko 140 tisuća hektara. Zbog loših prošlogodišnjih iskustava proizvođači su u dilemi što uopće sijati.

Kako saznajemo od Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu HGK-Županijske komore Osijek, najviše će se sijati kukuruz i soja.

“Poljoprivrednici ove godine iskazuju veći interes za sjetvu soje koja ima stabilnu cijenu, a i prodaje se bez poteškoća, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Ona će ove godine biti zasijana na više od 20 tisuća hektara. Kukuruz je tradicionalno zanimljiv ratarima i bit će najvjerojatnije zasijan na oko 84 tisuće hektara. Površine pod suncokretom variraju, no procjena je da će ove godine biti zasijano oko 10 tisuća hektara”, kaže Nad.

Iako su prošle godine najveća razočaranja doživjeli proizvođači koju su sijali šećernu repu, ona će i ovoga proljeća biti solidno zastupljena. Naime. šećerna repa je godinama bila nositelj ratarske proizvodnje i najveći se dohodak ostvarivao u toj djelatnosti. Međutim, značajan pad otkupne cijene u prošloj godini izazvao jc negativne reakcije kod proizvođača, iako je šećerna repa i dalje ekonomski zanimljiva kultura.

Kad je riječ o financijskim uvjetima, u odnosu na prošlogodišnju proljetnu sjetvu, ove su godine cijene mineralnih gnojiva niže i do 10 posto, jefitinije je i gorivo, a cijene sjemena su ostale na prošlogodišnjoj razini. Na prvi pogled, radi se o vrlo dobrim uvjetima za proljetnu sjetvu. To bi bilo tako, ali prošlogodišnja akumulacija je bila vrlo slaba i proizvođači su jedva pokrili troškove proizvodnje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.