Zakon o stočarstvu

673

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 89.L49410 Ustava Republike HrvatskeL49409, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O STOČARSTVU

Proglašavam Zakon o stočarstvu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 18. lipnja 1997.

Broj: 081-97-1065/1
Zagreb, 26. lipnja 1997.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON

O STOČARSTVU

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).

Članak 2.B373591#2

U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:

1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.

2. Uzgojno valjana životinja umatičena je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:

– umatičena životinja domaća je životinja čiste pasmine, poznatog podrijetla, uvedena u matičnu knjigu,

– upisana životinja domaća je životinja čiste pasmine ili križana, poznatog podrijetla ili odabrana životinja s poznatim podrijetlom jednog roditelja te uvedena u uzgojni upisnik,

– matično jato jest jato peradi čistih pasmina ili hibrida uvedeno u središnji popis matičnih jata.

3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.

4. Roj je pčelinja zajednica izvan košnice nastala prirodnom diobom.

5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.

6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.

7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.

8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.

9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.

10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.

11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.

12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.

13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.

14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.

15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.

16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.

17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka za prirodni pripust.

18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.

19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).

20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.

21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.

22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.

23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.

24. Potvrda o podrijetlu isprava je o podrijetlu životinje u križanom uzgoju.

25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi selekcijska služba (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.

26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi selekcijska služba i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.

27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.

28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.

29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.

30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.

31. Deklaracija je potvrda o podrijetlu i vrijednosti proizvoda.

32. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.

33. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.

34. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, a cilj joj je promicanje učinkovitog uzgoja životinja sudjelovanjem u provođenju uzgojnog programa.

35. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.

36. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.

II. PROIZVODNJA I UZGOJ
UZGOJNO VALJANIH ŽIVOTINJA

Članak 3.B373591#3

(1) Stvaranje uzgojno valjanih životinja provodi se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine domaćih životinja.

(2) Uzgojni programi obvezatni su za sve udruge, uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja.

(3) Uzgojne programe iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 4.B373591#4

(1) Uzgojno valjane životinje moraju biti trajno obilježene i uvedene u središnji popis matičnih grla.

(2) Matično jato peradi vodi se u središnjem popisu matičnih jata.

(3) Način obilježivanja i upisa uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.

Članak 5.B373591#5

(1) Uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se baviti uzgajivači koji su upisani u upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja.

(2) Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja vodi Hrvatski stočarsko selekcijski centar (u daljnjem tekstu: selekcijska služba).

(3) Sadržaj upisnika i prijave za upis iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 6.B373591#6

(1) Proizvodnjom genetskog materijala te prijenosom zametaka mogu se baviti pravne osobe kojima Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) izda odobrenje.

(2) Odobrenje za poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu dobiti pravne osobe koje imaju djelatnike odgovarajuće stručne spreme, posjeduju objekte i opremu te ispunjavaju propisane zootehničke i veterinarsko-zdravstvene uvjete.

(3) Pravne osobe koje proizvode sjeme moraju za dobivanje odobrenja posjedovati uz uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka i muška uzgojno valjana rasplodna grla.

(4) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 7.

(1) Genetskim manipulacijama mogu se baviti znanstvene institucije kojima Ministarstvo izda odobrenje.

(2) Genetske manipulacije domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja pod stalnom su kontrolom Ministarstva.

(3) Ako Ministarstvo utvrdi da dobiveni rezultati genetskih manipulacija domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja ne osiguravaju uspješno gospodarsko iskorištavanje ili su nepovoljni za rast i razvitak organizma, tako dobiven proizvod odnosno organizam mora se uništiti uz nazočnost stočarske inspekcije.

(4) Kod postupka uništavanja iz stavka 3. ovoga članka obvezatno je vođenje zapisnika.

Članak 8.B373591#8

(1) Uzgojna vrijednost uzgojno valjanih životinja te kakvoća križanih životinja procjenjuje se propisanim postupcima.

(2) Postupci procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja kao i rezultati procjene javni su i dostupni svakom uzgajivaču.

(3) Procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja obavlja stočarska selekcijska služba.

(4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 9.B373591#9

(1) Na uzgojno valjanim životinjama obavlja se ispitivanje uzgojno važnih osobina te njihova provjera (testiranje) na potomstvu.

(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno valjanih životinja obavlja selekcijska služba propisanim postupcima.

(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 10.

Uzgojno valjana perad može se proizvoditi samo od jaja koja potječu od peradi čistih pasmina i djedovskih matičnih jata.

Članak 11.

(1) Matice pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene na oplodnim postajama.

(2) U prodaju se smiju stavljati samo matice sivih pčela.

Članak 12.B373591#12

(1) Izvorne i zaštićene pasmine i sojevi domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske predstavljaju dio nacionalne biološke baštine.

(2) Očuvanje i iskorištavanje pasmina i sojeva iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prema posebnim programima za pojedine pasmine i sojeve.

(3) Zaštita izvornih pasmina i sojeva ostvaruje se držanjem potrebitog broja životinja za održavanje uzgoja i čuvanjem njihova genetskog materijala.

(4) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za zaštitu određenog uzgojno potrebitog broja domaćih životinja i genetskog materijala pojedinih pasmina i sojeva iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja te potrebiti broj grla određuje ministar.

Članak 13.B373591#13

(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Republici Hrvatskoj vode se u posebnom upisniku.

(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo.

(3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida stvorenih posebnim uzgojnim programom u Republici Hrvatskoj ili svijetu podnose uzgajivači Povjerenstvu za priznavanje pasmina, sojeva i hibrida u Ministarstvu.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka osniva rješenjem ministar.

(5) Sadržaj prijave i postupak priznavanja propisuje ministar.

(6) Priznati se mogu nove pasmine, sojevi i hibridi pošto se provede postupak priznavanja. Za priznate pasmine, sojeve i hibride Ministarstvo izdaje rješenje o upisu, koje se objavljuje u “Narodnim novinama”.

III. OPLOčIVANJE DOMAČIH ŽIVOTINJA

Članak 14.

Oplođivanje domaćih životinja zootehnička je i zdravstvena mjera. Obavlja se umjetnim osjemenjivanjem i prirodnim pripustom.

Članak 15.B373591#15

(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.

(2) U prirodnom pristupu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.

(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja selekcijska služba, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.

(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pristup mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.

(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika županijske selekcijske i veterinarske službe te predstavnika županijskog i ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.

(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.

(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 16.

(1) Rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja namijenjeni korištenju putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta upisani su u središnji popis muških matičnih grla.

(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta upisani su u matičnu knjigu koju vodi selekcijska služba.

Članak 17.

Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati veterinari i veterinarski tehničari i uzgajivači na svojem stadu koji su osposobljeni za umjetno osjemenjivanje i raspolažu propisanom opremom i priborom.

Članak 18.

(1) Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu smiju se koristiti samo na vlastitom stadu.

(2) Ako je obuhvat umjetnog osjemenjivanja na nekom uzgojnom području nedostatan da osigura uspješno oplođivanje, može se oplođivanje rasplodnjakom obavljati na većem broju stada.

(3) Županijski ured donosi odluku u svezi oplođivanja iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 19.

(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.

(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.

(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.

(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka stočarska inspekcija u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.

(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.

(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15.#clanak15 stavkom 5. ovoga Zakona.

(7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od selekcijske službe, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja.

(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju.

Članak 20.B373591#20

(1) Osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje i držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su voditi popis o osjemenjivanju i prirodnom pripustu te vlasniku plotkinje izdati potvrdu.

(2) Način vođenja popisa te oblik i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 21.B373591#21

(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi od koje su preuzele sjeme dostavljati izvješća o osjemenjenim životinjama.

(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su selekcijskoj službi dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.

(3) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.

IV. TRGOVINA UZGOJNO
VALJANIM ŽIVOTINJAMA I
GENETSKIM MATERIJALOM

Članak 22.B373591#22

U prodaju se smije staviti uzgojno valjana životinja, propisno obilježena, odnosno pouzdano opisana (konji), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o podrijetlu.

Članak 23.B373591#23

(1) Sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice smije staviti u prodaju pravna osoba na temelju rješenja o odobrenoj proizvodnji ili prodaji ovoga genetskog materijala izdanog od Ministarstva.

(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete glede stručnih djelatnika i odgovarajućih objekata i opreme, a uvjete propisuje ministar.

Članak 24.B373591#24

(1) Sjeme rasplodnjaka smije se stavljati u prodaju ako je propisno obilježeno i ako je za rasplodnjaka izdano dopuštenje za korištenje.

(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja traži vlasnik rasplodnjaka.

(3) Dopuštenje za korištenje izdaje Ministarstvo ako su ispunjeni uvjeti glede uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispitano.

(4) Zdravstveno ispitivanje sjemena iz stavka 3. ovoga članka obavljaju i potvrđuju ovlaštene veterinarske pravne osobe o čemu izdaju potvrdu.

(5) Prodaja sjemena pod stalnim je kontrolnim nadzorom veterinarsko-zdravstvene i stočarske inspekcije.

(6) Propise o obilježavanju sjemena iz stavka 1. ovoga članka te uvjete glede uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.

Članak 25.B373591#25

(1) Zameci i jajne stanice moraju prije stavljanja u prodaju biti ispitani, propisno obilježeni i praćeni propisanom dokumentacijom (rodovnik i potvrda o zdravstveno higijenskom stanju).

(2) Propise o obilježavanju i ispitivanju iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Članak 26.

(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.

(2) Pri uvozu uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala uvoznik mora posjedovati dokumentaciju o podrijetlu i zdravstvenom stanju.

(3) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13.#clanak13 ovoga Zakona.

(4) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 27.

(1) Iznimno od odredbi članka 26.#clanak26 ovoga Zakona, u znanstvene i pokusne svrhe mogu se uvoziti rasplodna grla koja ne pripadaju kategoriji uzgojno valjane.

(2) Rješenje o uvozu grla iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 28.

(1) Izvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal, koji glede uzgojne i rasplodne vrijednosti te zdravstvenog stanja ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine na domaćem tržištu, ako s inozemnim kupcem nije drukčije ugovoreno.

(2) Izvorne i zaštićene pasmine mogu se izvoziti ako izvoz ne ugrožava potrebito brojno stanje životinja i njihovu zaštitu.

(3) Rješenje o izvozu iz stavka 2. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

V. ZOOHIGIJENSKI UVJETI DRŽANJA I ISKORIŠTAVANJA DOMAČIH ŽIVOTINJA

Članak 29.

Držanje i iskorištavanje domaćih životinja u gospodarske svrhe mora biti u skladu s propisima o zaštiti okoliša i propisima koji određuju uvjete dobrobiti životinja.

Članak 30.

(1) Kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o tehničko-tehnološkim uvjetima njihova držanja i iskorištavanja, pribavljeno od nadležne poljoprivredne savjetodavne službe.

(2) U mišljenju treba utvrditi sve tehničko-tehnološke uvjete i etološki prihvatljive postupke sa životinjama.

(3) Tehnološko-tehničke uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

(4) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta.

Članak 31.

Uzgajivaču je dopušteno obavljati u vlastitom stadu na domaćim životinjama zootehničke zahvate: odrožavanje mladih životinja, kupiranje repova i sječenje zubi prasadi, skraćivanje kljunova, obrezivanje papaka, njegu kože i dlake, davanje mineralnih i vitaminskih preparata prema uputama proizvođača.

Članak 32.

Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.

Članak 33.B373591#33

(1) Preseljenje pčela dopušteno je samo ako su sve pčelinje zajednice zdrave što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju i podrijetlu životinja sukladno propisima o veterinarskim mjerama.

(2) Način premještanja pčela, položaj pčelinjaka u odnosu na zemljište, javni put, ljude i životinje, način zaštite, postupak s odbjeglim rojem i druge postupke s pčelama propisuje ministar.

Članak 34.

U opravdanim slučajevima (sigurnost ljudi, masovna pojava bolesti, prenapučenost i drugo) županijski ured može zabraniti držanje pčela na određenom prostoru ili zabraniti premještanje pčela.

VI. STOČNA HRANA I PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Članak 35.B373591#35

(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama.

(2) Hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih.

Članak 36.B373591#36

(1) Kakvoća stočne hrane, količina dopuštenih i zabranjenih tvari u stočnoj hrani utvrđuje se prema propisima o kakvoći stočne hrane.

(2) Kakvoću stočne hrane utvrđuju za to ovlaštene ustanove, kojima Ministarstvo na temelju propisanih uvjeta izda odobrenje.

(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

(4) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.

(5) Propise iz stavka 1. i 4. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Članak 37.B373591#37

(1) Stočna hrana smije se staviti u prodaju pakirana i u rasutom stanju. Pakirana stočna hrana mora imati deklaraciju na ambalaži, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku pošiljku. Stočna hrana u prometu treba odgovarati kakvoći navedenoj u deklaraciji.

(2) Zrnata i voluminozna stočna hrana u rasutom stanju mora odgovarati normi koja je utvrđena propisom o kakvoći stočne hrane.

(3) Stočna hrana u trgovini na malo mora biti u originalnom pakiranju.

(4) Stočna hrana iz uvoza mora biti proizvedena u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane te za stavljanja u promet mora biti deklarirana na hrvatskom jeziku.

(5) Stočna hrana smije se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarirana u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane u Republici Hrvatskoj, ako s inozemnim kupcem nije drukčije dogovoreno.

Članak 38.B373591#38

(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.

(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.

(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo uz suglasnost Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo izda rješenje.

(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Članak 39.

(1) Proizvodnja biološki zdravijih proizvoda životinjskog podrijetla, u smislu ovoga Zakona, jest proizvodnja u kojoj se u ishrani domaćih životinja koristi stočna hrana proizvedena na tlu slobodnom od onečišćenja sintetskim kemijskim sredstvima i bez ostataka štetnih elemenata, a životinje se drže u optimalnim uvjetima glede gustoće nastanjenosti.

(2) Kao biološko zdraviji može se obilježiti onaj proizvod životinjskog podrijetla koji je proizveden u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i tehnologijom prerade bez korištenja neprirodnih dodataka, što stalno prati i potvrđuje od Ministarstva ovlaštena ustanova.

(3) Za biološko zdravije proizvode životinjskog podrijetla, proizvedene prema uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, proizvodnju, kontrolu proizvodnje, način obilježavanja i stavljanja u prodaju te uvjete koje mora ispunjavati ovlaštena ustanova iz prethodnog stavka propisuje ministar.

VII. PROVOčENJE UZGOJA
UZGOJNO VALJANIH ŽIVOTINJA

Članak 40.B373591#40

Uzgajivači se mogu u skladu sa zakonskim propisima udruživati u udruge građana kojima je cilj provođenje uzgoja uzgojno valjanih životinja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 41.B373591#41

(1) Udruge građana ne mogu se baviti uzgojem uzgojno valjanih životinja bez prethodne suglasnosti Ministarstva.

(2) Ministarstvo će izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ako se prije toga može utvrditi da:

– udruga ima odgovarajući uzgojni program usklađen sa uzgojnim programom iz članka 3.#clanak3 ovoga Zakona, s jasno određenim uzgojnim ciljem,

– postoji dovoljno veliki broj uzgojno valjanih životinja za provedbu tog uzgojnog programa,

– postoje odgovarajući djelatnici za provedbu uzgojnog programa,

– je u svakom trenutku moguć uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,

– je članstvo u udruzi uzgajivača dostupno svakom uzgajivaču koji raspolaže uzgojno valjanim grlima i spreman je poštovati pravila udruge uzgajivača.

Članak 42.

Ministarstvo će uskratiti suglasnost udruzi uzgajivača ako njen rad nije temeljen na provedbi usvojenoga uzgojnog programa ili ako bi on narušavao provođenje genetske izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja.

Članak 43.B373591#43

(1) Ministarstvo vodi očevidnik udruga uzgajivača uzgojno valjanih životinja u koji se upisuju udruge građana nakon registracije pri tijelu državne uprave.

(2) Oblik i sadržaj očevidnika propisuje ministar.

Članak 44.

(1) Ministarstvo će zabraniti udruzi bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se utvrdi da udruga ne ispunjuje uvjete iz članka 41.#clanak41 ovoga Zakona.

(2) Primjerak rješenja o zabrani djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za registraciju udruge građana.

(3) Tijelo državne uprave nadležno za registraciju iz stavka 2. ovoga članka brisat će u registru udruge građana djelatnost uzgoja uzgojno valjanih životinja kad joj je rješenjem Ministarstva zabranjen ovaj uzgoj.

Članak 45.

Udruge građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se udruživati u savez uzgajivača pod uvjetima propisanim za udruge građana.

Članak 46.

(1) Uzgoj uzgojno valjanih životinja te širenje njihovih učinaka u zemaljski uzgoj obavlja i prati selekcijska služba.

(2) Selekcijska služba osniva područne selekcijske službe na područjima županija za neposredno provođenje uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske.

Članak 47.

(1) Selekcijska služba u provođenju uzgoja i selekcije obavlja ove poslove:

– vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja svih vrsta, pasmina, sojeva i hibrida,

– vodi upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja,

– organizira kontrolu proizvodnosti uzgojno valjanih životinja i u suradnji s drugim ustanovama razvija nove metode,

– provodi testiranje uzgojno valjanih životinja,

– uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja svih vrsta uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj,

– obrađuje rezultate kontrole proizvodnosti,

– obavlja procjene uzgojnih vrijednosti i kakvoće križanih životinja,

– objavljuje rezultate kontrole proizvodnosti, procjene uzgojnih vrijednosti i svih oblika testova,

– izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima,

– koordinira trgovinu uzgojno valjanih životinja,

– koordinira izradu i provedbu uzgojnih programa i sudjeluje u njihovoj izradbi i provedbi,

– surađuje s udrugama uzgajivača pojedinih vrsta i pasmina uzgojno valjanih životinja,

– obavlja i druge poslove iz područja stočarstva prema potrebi udruga, uzgajivača i Ministarstva.

(2) Putem područne selekcijske službe Selekcijska služba obavlja neposredno za uzgajivače uzgojno valjanih životinja na području pojedine županije ove poslove:

– vodi matične knjige svih vrsta i pasmina,

– vodi uzgojni upisnik uzgojno valjanih životinja,

– obavlja kontrolu proizvodnosti uzgojno valjanih životinja,

– dostavlja uzgajivačima na korištenje obrađene uzgojno selekcijske podatke o njihovim uzgojno valjanim grlima,

– organizira i prati trgovinu uzgojno valjanih životinja,

– sudjeluje u Povjerenstvu za licenciranje rasplodnjaka,

– pruža stručna mišljenja županijskim upravnim tijelima,

– sudjeluje u organiziranju smotri i izložbi životinja,

– obavlja i druge poslove u području uzgojno selekcijskog rada na prostoru svojeg djelovanja.

Članak 48.

Selekcijska služba financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, od naknada od trgovine rasplodnim uzgojno valjanim grlima i pružanja usluga.

VIII. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 49.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi nadležni za poslove stočarske inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska stočarska inspekcija), a u drugom stupnju stočarska inspekcija u Ministarstvu.

(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla obavljaju i tržišni inspektori županije, Grada Zagreba i Ministarstva gospodarstva.

(4) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu provodi stočarski inspektor.

Članak 50.B373591#50

(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva.

(2) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar.

Članak 51.B373591#51

(1) Stočarski inspektor ima posebnu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 52.

(1) Županijska stočarska inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja stočarska inspekcija u Ministarstvu.

(2) Županijska stočarska inspekcija:

1. kontrolira proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanih životinja,

2. pregledava matične knjige i drugu evidenciju i dokumente koji se odnose na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,

3. kontrolira držanje i iskorištavanje domaćih životinja,

4. nadzire rad udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,

5. kontrolira proizvodnju i trgovinu stočne hrane,

6. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,

7. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega,

8. nadzire korištenje rasplodnjaka u prirodnom pripustu,

9. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje.

Članak 53.

Stočarska inspekcija u Ministarstvu:

1. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvu te ispravnost vođenja popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,

2. nadzire provođenje uzgojnih programa,

3. nadzire rad saveza udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,

4. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,

5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina,

6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina sojeva i hibrida,

7. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,

8. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za ocjenu rasplodnjaka,

9. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.

Članak 54.

(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.

(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenje kad obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu određene ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.

(3) Protiv rješenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.

(4) Žalba protiv rješenja donijetih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 55.B373591#55

Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.

Članak 56.

(1) Ako stočarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da stočna hrana ili drugi proizvodi ne odgovaraju kakvoći utvrđenoj propisom, uzet će određeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlaštenoj ustanovi.

(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod šifrom.

Članak 57.

(1) Superanalizu može tražiti proizvođač u roku od 15 dana nakon dobivene analize ili stočarski inspektor, ako posumnja u rezultat analize.

(2) Nalaz superanalize konačan je i može se pobijati samo pod uvjetima i na način propisan za pobijanje javnih isprava.

Članak 58.

(1) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak dužan je podmiriti troškove pakiranja i analize uzorka ako se analizom utvrdi da proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći.

(2) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći, troškove pakiranja, prijevoza i analize uzorka podmiruje tijelo državne uprave čiji je stočarski inspektor dostavio uzorke na analizu.

(3) Vlasnik proizvoda od kojega je uzet uzorak nema pravo na naknadu vrijednosti uzorka.

Članak 59.

(1) Kad se analizom, odnosno superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara propisanoj ili deklariranoj kakvoći, stočarski inspektor će zabraniti trgovinu i uporabu toga proizvoda.

(2) Na zahtjev vlasnika proizvoda koji nema propisanu kakvoću, ali udovoljava uvjetima za uporabu u druge svrhe, inspektor može dopustiti tu uporabu.

(3) Stočarski inspektor može dopustiti da se stavi u prodaju proizvod koji ima deklariranu kakvoću, ali je istekao rok uporabe označen na deklaraciji pod uvjetom da vlasnik proizvoda izmijeni deklaraciju proizvoda prema rezultatima utvrđenim analizom, odnosno superanalizom.

(4) Kad se superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara za uporabu, stočarski inspektor će narediti njegovo uništenje.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 60.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez odobrenja Ministarstva (članak 6. stavak 1.),

2. ako se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja Ministarstva (članak 7. stavak 1.),

3. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredi članka 10.#clanak10 ovoga Zakona,

4. ako stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11.#clanak11 ovoga Zakona,

5. ako za umjetno osjemenjivanje koristi sjeme protivno odredbi članka 15.#clanak15 stavka 1. ovoga Zakona,

6. ako u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15.#clanak15 stavka 2. i članka 18.#clanak18 stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 61.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22.#clanak22 ovoga Zakona,

2. ako prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23.#clanak23 stavka 1. ovoga Zakona,

3. ako prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24.#clanak24 ovoga Zakona,

4. ako prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25.#clanak25 stavka 1. ovoga Zakona,

5. ako uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26.#clanak26 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

6. ako izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28.#clanak28 stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

7. ako daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. ili ih hrani protivno odredbi članka 35.#clanak35 ovoga Zakona,

8. ako obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33.#clanak33 ovoga Zakona,

9. ako u prodaju stavlja stočnu hranu i pojedine sastojke za stočnu hranu takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane (članak 36. stavak 4.),

10. ako obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom protivno odredbi članka 37.#clanak37 ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 4.000,00 kuna do 8.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 62.B373591#62

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),

2. ako ne postupa u skladu s odredbama članka 4.#clanak4 stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. ako se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),

4. ako ne postupa u skladu s odredbom članka 20.#clanak20 stavka 1. i članka 21.#clanak21 stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

5. ako ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),

6. ako drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),

7. ako kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinja postupi protivno odredbi članka 30.#clanak30 stavka 1. ovoga Zakona,

8. ako na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),

9. ako proizvod životinjskog podrijetla obilježuje protivno odredbi članka 39.#clanak39 stavka 2. ovoga Zakona,

10. ako se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja bez odobrenja Ministarstva (članak 41. stavak 1.),

11. ako stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 55.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna do 6.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE

Članak 63.

Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve započete postupke u kojima nije do stupanja na snagu ovoga Zakona donijeto konačno rješenje.

Članak 64.

(1) Propise za donošenje kojih je ovlašten, ministar će donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi koji su doneseni za provedbu Zakona o mjerama za unapređivanje stočarstvaL49405 (“Narodne novine”, br. 11/79., 26/93. i 29/94.) ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 65.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o mjerama za unapređivanje stočarstvaL49406 (“Narodne novine”, br. 11/79., 26/93. i 29/94.) i članak 3.L49407 Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (“Narodne novine”, br. 75/93.).

Članak 66.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Klasa: 320-08/96-02/01
Zagreb, 18. lipnja 1997.

ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.

1 komentar

  1. Poštovanje.
    Ja sam uzgajatelj Dalmatinske kokoši i osobno sam pokrenuo taj projekt prije 13 godina, jer dam iz jednog njemačkog časopsa pročitao članak pod nazivim”Izubrla Dalmatinska kokoš”
    Pronašao sam žive primjerke u Dalmatinskoj zagori, intezivno ih uzgajao i strogo selektirao, daje širio samo uzgojno valjane jedinke.
    Pronašao sam svu značajnu povjesnu dokumentaciju unateag sto i više godina, napisao prijedlog radnog standarda i radni standard, te otvorio blog stranicu. Izlagao sam ih i na Državnim izložbama malih životinja.
    Došao sam do saznanja da je jedina vrsta izvorne peradi koja nije ukrštana sa drugim pasminama , tj da je u potpunosti izvorna i da je u potpunosti potkrepljena povjesnom dokumentavijom i slikama, tj crtežima tada ovlaštenih crtača flore i faune(Kurt Zander) I tadašnji stručnjaci navode da je to patip Europske kokoši.
    Ističem da sam u taj projekt uložio dosta vremena i sredstava iz svojih skromnih primanja, te da baš nisam naišao na neka velika razumjevana okoline , a i na žalost onih koji su zaduženi i primaju znatna sredstva radi ćega bi za ovu temu trebali biti vrlo zainteresirani.
    Nažalost sukladno ovim teškim vremenima nisam u mogučnosti , a na štetu svoje obitelji , ulagati sredstava kao dosad i bio sam primoran matično jato smanjti na nekih dvadesetak komada, tek toliko da ih održavam.
    Vrlo je neizvjesmo šta budučnost omogučava u opstanku ove pasmine koja je zaista biološka posebnost i vrijedni genetski materijal. Možda sam ja kao uzgajatelj previše subjektivan i emotivam, ja sam samo htio da spašavanje ove pasmine bude moj doprinos što boljem prepoznavanju hrvatske kulturne baštine.
    Pozdrav iz Solina.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.