Schaber: Cijene otkupa mlijeka će se strmoglaviti

766

Kvote za mlijeko u čitavoj Europskoj uniji ukinute su sa 31. ožujkom 2014. godine, a mljekari su tako potpuno prepušteni tržišnim uvjetima.

krave

Kvote za mlijeko u Europskoj uniji uvedene su 1984. godine jer je proizvodnja bila daleko veća od potražnje, te se tako željelo riješiti viškova. Sada se otvara mogućnost neograničene proizvodnje koja bi mogla ići na ruku velikim europskim proizvođačima, ali i potrošačima mlijeka jer će cijene biti niže. S druge strane, mali proizvođači mlijeka nisu s oduševljenjem dočekali ukidanje kvota, čak su i prosvjedovali ispred sjedišta Europskog parlamenta u Bruxellesu prije stupanja odluke o ukidanju kvota.

“Zbog viška mlijeka sada će veliki proizvođači diktirati uvjete više nego ranije. Cijene će se strmoglaviti jer će europski farmeri imati manje tržišne moći da bi postigli cijenu koja bi pokrila troškove proizvodnje”, rekao je je predsjednik krovne Europske udruge proizvođača mlijeka (European Milk Board EMB) Romuald Schaber.

U Hrvatskoj je broj mliječnih krava u posljednjih pet godina u padu, no proizvodnja mlijeka ipak raste. Prošle je godine rasla je za oko četiri posto, odnosno isporučeno je 522,69 milijuna kilograma sirovog mlijeka.

“Ukidanje mliječnih kvota za domaći je mljekarski sektor prilika da povećaju vlastitu proizvodnju i budu konkurentni europskoj proizvodnji. Za to će svakako biti potreban puno snažniji angažman nadležnih institucija u zemlji”, kaže predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk Rašeljka Maras te dodaje kako mljekarski sektor ima veliki potencijal.

U pregovorima s Europskom komisijom hrvatska nacionalna mliječna kvota iznosila je 765 milijuna kilograma, što je znatno više od ukupne proizvodnje, a primjenjivala se od 1. travnja 2012. pa sve do ukidanja kvota 31. ožujka 2015. godine.

“Ovo neće biti jednokratni udar, godinama se zna da će sustav kvota biti ukinut. S jedne strane moramo podići konkurentnost i bolje proizvoditi, a s druge strane moramo kod potrošača stvoriti svijest da kupovinom domaćih proizvoda podupiremo domaću proizvodnju”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te dodao kako će se kroz izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu osigurati potrebno zemljište koje stočari nemaju.

Hrvatski proizvođači i prerađivači mlijeka od države očekuju da se jasnije odredi kad je u pitanju mljekarska proizvodnja, te da se sukladno tome postavi strategija i politika proizvodnje mlijeka.

“Naši istočni i zapadni susjedi imaju puno snažniji fokus na mljekarsku proizvodnju, nego što je on na institucionalnoj razini vidljiv kod nas. Slovenski farmer plaća međustopu PDV-a na troškove poljoprivredne proizvodnje 11 posto, a imali su budžet za potpore u iznosu od 850 miljuna eura, a isplatili su ih na vrijeme. Naš farmer ne dobiva potpore na vrijeme, nego se s potporama kasni i tako dovodi u pitanje likvidnost farmera”, napominje Rašeljka Maras. Hrvatskom mljekarstvu, smatra ona, nužna je financijska pomoć.

Proizvođači smatraju kako bi rješenje bilo u spuštanju stope PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju, kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskim kolegama, te da je potrebno educirati farmere, kako o poslovanju na farmama, tako i o upravljanju sredstvima, te da je potrebno te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite koje većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a.

“Mljekarstvo treba biti sam vrh prioriteta. Podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes naše zemlje, kao i općenito proizvodnja hrane. Jedna od ključnih stvari na strateškoj razini je zaštita domaće proizvodnje od uvoznog lobija”, napominje Rašeljka Maras.

Najveći europski proizvođač mlijeka je Njemačka s oko 30 milijardi kilograma godišnje, a slijede Francuska sa 25 milijardi kilograma, Velika Britanija sa 13 milijardi te Nizozemska sa 11 milijardi kilograma. Europska mliječna industrija godišnje otkupljuje oko 150 milijardi litara sirovog mlijeka za razne mliječne proizvode te predstavlja oko 13 posto ukupne industrije, a zapošljava 10 posto ukupne radne snage industrije hrane i pića u Europi.

U Hrvatskoj mljekarska industrija zapošljava oko 10.000 ljudi; iz vlastite proizvodnje podmiruje se oko 80 posto godišnje potrebe za mlijekom i mliječnim prerađevinama.

Mliječni sektor u Europi prolazi kroz velike promjene posljednjih godina. Prema podacima Europske komisije, u posljednjih šest godina broj mliječnih farmi u Europskoj uniji smanjen je za oko 200.000. Hrvatska je u prosincu prošle godine imala 9231 isporučitelja kravljeg mlijeka koji su na svojim farmama imali 167.490 mliječnih krava. U Europskoj komisiji ističu da ukidanje kvota ne mora automatski značiti teži položaj za manje proizvođače, kojima se preporučuje da se udruže u zadruge i tako kolektivno pregovaraju s otkupljivačima, ali i da se usmjere na mliječne proizvode sa većom dodatnom vrijednosti kao što je sir.

Piše: Ilijana Grgić / Privredni.hr

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.