Proljetna sjetva je u tijeku

780

Proljetna sjetva je u toku na području cijele Hrvatske, a prema procjenama najviše će se sijati kukuruz.

sjetva

Tako će na području Osječko-baranjske županije ovog bi proljeća biti zasijano oko 137 tisuća hektara, od čega će više od polovine površina biti zasijano merkantilnim kukuruzom.

Dosta je velik interes i za sjetvu soje ovog proljeća, jer ima stabilnu cijenu, siguran otkup a pogodna je za provedbu zelene gnojidbe. Istodobno je slab interes za sjetvu suncokreta kojeg će prema procjenama biti zasijano 30 posto manje nego lani.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek za Glas Slavonije navodi kako veliki poljoprivredni sustavi poput Belja i Novog agrara intenzivno rade na provedbi proljetne sjetve. Sjetvu kukuruza počeli su 7. travnja i silažni su već zasijali na oko 50 % površina, a merkantilni na 15-ak posto površina.

“Belje je već zasijalo i suncokret na 1271 hektaru, Novi agrar na 70 % površina, a od ponedjeljka, 13. travnja, kreću u sjetvu soje. Ovdje valja istaknuti kako velike poljoprivredne tvrtke imaju dobro razrađenu proizvodnu strategiju, dobro su opskrbljene svim potrebnim repromaterijalom i kvalitetnom poljoprivrednom mehanizacijom, što im omogućuje da mogu vrlo brzo obaviti sve radove na poljima”, kaže Nad za Glas Slavonije.

Manji OPG-ovi ne djele sudbinu velikih poljoprivrednih sustava. Osim što mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju znatno slabiju mehanizaciju osjeća se veliki nedostatak novca za uspostavu nove proizvodnje. Dio poticaja koji su dobili otišlo je na podmirenje troškova života.

Stanko Zdravčević kaže da su seljaci sve do sada pokazivali veliku žilavost. Međutim, došli su do zida i dalje ne mogu.

“Prije su nekako mogli prebroditi jednu-dvije teške proizvodne godine, ali četiri-pet zaredom ih je dotuklo. Cijena repromaterijala raste, a robu nemaju komu prodati, a kad i imaju, onda je to po vrlo niskoj cijeni i s dugim rokom naplate. Zato mali poljoprivrednici sve više odustaju od proizvodnje, oranice daju u podzakup i životare od poticaja. Ako daju u zakup vlastitu zemlju, to je u redu, ali problem je što se u podzakup daje i državna zemlja”, kaže Zdravčević te dodaje kako je na selu vrlo čudna situacija.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.