Makedonija: Rekordni izvoz poljoprivrednih proizvoda

1393

Izvoz makedonske industrije konzervirane hrane u 2014. godini porastao je za 3.000 tona robe, vrijednih 3,1 milijuna eura, čime je dostignut ukupan iznos od rekordnih 51 milijun eura, što je 0,8 posto više nego u 2013. godini.

povrce

Industrija konzervirane hrane, uprkos brojnim problemima zbog zakonske regulative, predstavlja najperspektivniju i najbrže rastuću industriju u Makedoniji, piše makedonski portal ‘Kapital’ i navodi da je se njen izvoz povećava iz godine u godinu i da je u odnosu na 2007. godinu, kada je vrijednost izvoza iznosila 26.6 milijuna eura je skoro dupliran.

Iako prerađivači tvrde da te brojke mogu biti višestruko uvećane, konzerviranje hrane u Makedoniji se i dalje bori sa pet glavnih kočnica, navodi portal.

Prva i najveća briga je visoka carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda od 50 posto i potpuno besplatan izvoz. Drugi problem što se na državnom nivou uopće ne vodi računa o tome koliko je stanovništvu potrebno prerađene hrane, a treći je nelojalna konkurencija.

Otežano angažiranje sezonskih radnika zbog nepovoljne zakonske regulative je četvrti razlog nezadovoljstva prerađivača, a problem je i dogovorna ekonomija koja štiti samo primarne proizvođače, navodi Kapital.

Makedonski industrijalci u sektoru konzerviranja hrane traže od države da godišnje određuje visinu carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda, a da ona zavisi od toga koliko je prethodna godina bila rodna.

Sadašnja carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda od 50 posto predstavlja veliko opterećenje za prerađivače kada domaća poljoprivreda ima smanjen prinos, kao što je to bio slučaj prošle godine zbog velikih poplava.

“Kako da budem konkurentan ako moji konkurenti u Srbiji, kao članici CEFTA, uvoze sirovine iz Makedonije sa 18 posto carine, a ja moram platiti carinu od 50 posto ako uvozim iz Srbije’, pita Viktor Petrov iz poznate makedonske prerađivačke firme VIPRO.

Portal navodi da u Makedoniji svako može kupiti koliko hoće poljoprivrednih proizvoda i izvesti ih iz zemlje bez opterećenja, ali kada je potrebno da se voće i povrće uvoze onda se naplaćuje velika carina.

U principu, to je u redu ako je proizvodnja voća i povrća daleko iznad prerađivačkih kapaciteta, pošto se na taj način stimulira izvoz sirovine, ali se istovremeno i sprječava uvoz jeftine, a nekvalitetne sirovine.

Međutim, kada prinosi zataje, iz bilo kog razloga (elementarne nepogode, pretjeran izvoz, …) i kada je prerada prinuđena izvan zemlje tražiti potrebne sirovine, onda visoka carina, postavljena da brani proizvođače, predstavlja veliki teret za prerađivače i zato ona, prema mišljenju prerađivača, ne može da ostati fiksna, već mora pratiti situaciju na terenu, kažu makedonski prerađivači.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.