U poljoprivredi postajemo sirovinska baza za druge zemlje Europske unije

756

U protekle dvije godine u poljoprivrednom sektoru je izgubljeno oko 9000 radnih mjesta, a prosječna neto plaća radnika na niskih je 77 posto hrvatskog prosjeka.

strategija poljoprivrede

“Poljoprivredna proizvodnja pala je brže od pada BDP-a tijekom ovih kriznih godina, a zabrinjava i to što sve manje koristimo poljoprivredne proizvode kao hranu za stoku. Postajemo sirovinska baza za druge zemlje Europske unije, iako je primjerice fizički obujam proizvodnje porastao za 12 posto. Biljna proizvodnja nam raste, ali stočarska pada po stopi od 10 posto godišnje”, upozorio je Goran Pajnić, predsjednik Udruge prehrambene industrije Hrvatske udruge poslodavaca.

Očekuje se da će Hrvatska ove godine uvesti hrane u vrijednosti milijarde eura iako pokrivenost uvoza izvozom raste. Statistike pokazuju kako proizvodimo za sebe samo 67 posto svinjskog mesa, ovaca i koza 79 posto, goveda 81 posto i peradi 94 posto. U zadnjih dvadesetak godina broj mliječnih krava je pao sa 450.000 na manje od 200.000. Ratarska proizvodnja nam je rascjepkana pa je tako nešto više od milijun hektara zemlje usitnjeno na čak 1,3 milijuna parcela. Prosječno gospodarstvo upravlja sa 6,6 hektara zemlje, ali na osam parcela. Brojke su još lošije ako se najveći proizvođači uklone iz ovih statistika.

“Krave nam daju samo 60 posto europskog prosjeka mlijeka, a žitarice bismo mogli proizvoditi za trećinu više po hektaru jer neki od naših proizvođača, poput Agrokora, pokazuju da se to može. No za to nam treba agrarna reforma i promjena strukture prozvodnje prema veličini prosjeda. Na hektaru pšenice ne može se puno zaraditi, ali na hektaru češnjaka ili rajčice situacija je drastično drugačija”, istaknuo je Pajnić. Dodao je kako nam trebaju izravni poticaji proizvodnje, rad na navodnjavanju, subvencije za održivost, kao i promjena percepcije poljoprivrede u društvu.

“Ako to učinimo, vjerujem da možemo u četiri godine povećati BDP od dva do četiri posto”, zaključio je Pajnić.

Reforme su trebale početi prije desetak godina kako bismo sada vidjeli rezultate, smatra ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

“Znali smo u što ulazimo i kako trebamo ući u europsku utakmicu. Ulazak u EU donio nam je zajedničku poljoprivrednu politiku i red. Sada nam je na raspolaganju 5,2 milijarde eura iz europskih fondova. Moramo pripremiti proizvođače za projekte koji će osigurati budućnost, a ja vjerujem da bi hrana i poljoprivreda trebali biti prioritetni sektori u državi”, naglasio je Jakovina.

U Hrvatskoj traje proces konsolidacije, ocijenio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana.

“Kroz nekoliko godina broj proizvođača će se smanjiti, a proizvodnja stabilizirati i rasti po proizvođaču. U Hrvatskoj ima proizvođača koji mogu konkurentno proizvoditi, no najveći nam je problem visoka razina zaduženosti. Ne možete mnogo investirati u mehanizaciju koju ćete koristiti dva mjeseca u godini, a otplaćivati je cijelu godinu”, upozorio je Fontana.

Tajana Krička, dekanica Agronomskog fa-kulteta, ističe kako je za obrazovanje dobrog kadra potrebno 10 godina.

“Uz malo više timskog rada u realnom sektoru moglo bi se učiniti više kako bi se dodatno obrazovanje moglo steći u proizvodnji”, smatra Tajana Krička.

Primjer dobrog rada u proizvodnji hrane je Kulin Galović koji je pronašao put do inozemstva bez pomoći države.

“Za uspjeh je ključno znanje koje sam skupljao godinama. Za korak dalje nužno jc udružiti sve kvalitetne proizvođače kulina po uzoru na klaster hrvatskog pršuta”, smatra Tomislav Galović, vlasnik Kulina Galović.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.