Brlošić: Poljoprivredni proizvođači su neorganizirani…

830

Matija Brlošić, predsjednik Poljoprivredne komore za Glas Slavonije komentirao je povećani uvoz hrane u Hrvatsku.

brlosic

“U zadnjih desetak godina na europskom tržištu pojavio se višak hrane koja je bila dugo skladištena prema pravilnicima EU-a. Ona je bila smanjene prehrambene vrijednosti i kao takva dolazila je u Hrvatsku. Svojim niskim cijenama rušila je cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda”, kaže Brlošić te dodaje da su u takvoj konkurenciji domaći proizvođači prestali proizvoditi.

“Imali smo i razdoblja po nekoliko godina kada se domaći proizvod poput tovljenika jednostavno na tržištu nije mogao prodati. Cijene su bile takve da se troškovi nisu mogli pokriti. Ulaskom u EU otvara se novo tržište, roba slobodnije prelazi granice i stvara se nova konkurencija. Ondje su poljoprivrednici koji su godinama koristili sredstva iz EU fondova za razvoj svojih gospodarstava, dok u Hrvatskoj, naš poljoprivrednik ih je u proteklih 20 godina zaista imao jako malo. Sada smo na zajedničkom tržištu i u sustavu zajedničke poljoprivredne politike. Mi smo u cijelu priču ušli neorganizirani. Sustav koji smo imali prije 20 godina dobro je funkcionirao, sada je urušen, a da nije napravljen novi. Danas su poljoprivredni proizvođači neorganizirani, vežu ih samo organizatori proizvodnje koji nabavljaju, distribuiraju repromaterijal, otkupljuju naše proizvode, stavljaju na tržište i u cijelom tom lancu jedino su oni ti koji nešto zarade”, kaže Brlošić za Glas Slavonije.

Na pitanje koliko je iskoristivog zemljišta u RH Brlošić kaže da se ne može točno i sa sigurnošću reći s koliko zemljišta raspolažemo.

“Vode se različite evidencije. Jedino što znamo je da se u ARKOD-u vodi oko 1,1 milijun hektara. Ovo je zadnja godina upisa, pa je nešto povećan. Oko 800 tisuća hektara obuhvaćeno je potporama. Kada bi mi te površine iskoristili, nama uvoz ni u kom smislu ne bi bio potreban. Mi za sada domaćom proizvodnjom pokrivamo samo nekoliko proizvoda koje ne moramo uvoziti. To su pšenica, mandarine i još neki proizvodi. Čak 50 posto mlijeka moramo uvesti, oko 60 posto svinjetine. Kada bismo postigli samodostatnost i tako povećali prihod u poljoprivredi, otvorila bi se nova radna mjesta, zaustavio uvoz. To bi nam trebao biti cilj i strategija. Hrvatska toga nema. Ta strategija ne mora biti napisana na stotinama stranica, dovoljno je da na njih pet budu navedeni najvažniji ciljevi poljoprivredne i prehrambene proizvodnje”, zaključuje Brlošić.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.