Potrebno je aktivirati navodnjavanje u Hrvatskoj

819

O tome kako iskoristiti toliko prizivane fondove Europske unije u cilju brže izgradnje sustava za navodnjavanje i odvodnju, razgovarali smo s Vladimirom Džajom, predsjednikom Hrvatske udruge za navodnjavanje (HUZN).

sustavi za navodnjavanje

“Poljoprivredni proizvođači se trebaju javiti na IPARD i druge fondove EU-a, a država treba osigurati vodu u blizini površina predviđenih za navodnjavanje. Od poljoprivrednika se očekuje da na projektima djelomično rade samostalno, bitno je da pribave koncesije za vodu, legaliziraju postojeće bušotine, nađu pogodne sustave za navodnjavanje, ovisno o potrebama uzgajanih kultura s kojima će aplicirati na fondove. Kod nas u Udruzi mogu dobiti stručne savjete, aktualne vijesti vezane uz navodnjavanje, te savjete za rješavanje pravnih poslova”, kaže predsjednik HUZN-a.

Cilj Udruge je, ističe Džaja, interesno povezati poljoprivrednike, te aktivirali navodnjavanje u Hrvatskoj s kvalitetnim infrastrukturnim projektima kao što su Bid-Bosut i Lateralni kanal u Baranji.

Inače, Hrvatska udruga za navodnjavanje osnovana je prije nepune tri godine s temeljnom namjerom da ukaže na značaj navodnjavanja i potrebe iskorištavanja bogatih vodnih potencijala koji postoje u našoj zemlji. Općim stanjem navodnjavanja u Hrvatskoj predsjednik HUZN-a nije zadovoljan, jer, kako ističe, Hrvatska navodnjava manje od jedan posto površina, dok primjerice Grčka navodnjava 26 posto, a Albanija čak 46 posto površina.

“Pitanje navodnjavanja od iznimne je važnosti, jer jedino uz navodnjavanje možemo se ozbiljno baviti poljoprivrednom proizvodnjom”, naglašava Vladimir Džaja. Ipak, kaže, u posljednje dvije, tri godine se osjećaju neki konkretni pozitivni pomaci.

Među ostalim, aktivno se radi na realizaciji postojećih i razvijanju novih programa, ubrzano je davanje koncesija za vodu, te je dogovoreno da se legaliziraju postojeći sustavi navodnjavanja.

Upravo je Lateralni kanal Kneževi Vinogradi Zmajevac u Baranji dio takvih aktivnosti. Kanal ima dvonamjensku ulogu da u smislu odvodnje zaštiti poljoprivredno zemljište ispod Banovog brda od intenzivnih oborina i rastereti sustav odvodnje Brestovačkog rita s jedne strane.

S druge strane će se dovođenjem vode u srce Baranje omogućiti navodnjavanje 5000 hektara površina već u prvoj fazi. To je preduvjet da se s tih površina dobije stabilan i ujednačen prinos. I posljedično, povećanjem površina pod navodnjavanjem osiguravaju se i preduvjeti za razvoj prehrambene industrije, zaključuje Džaja.

Piše: Svetozar Sarkanjac / Privredni Vjesnik

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.