Cvate uvoz kukuruza, svinjetine i kruha

891

Često se čuje kako Hrvatska mora uvoziti sirovine za proizvodnju čokolade, ili primjerice banane, no nema razloga da se neki od poljoprivrednih proizvoda, poput mrkve ili luka koji se lako mogu uzgajati u nas, tu i ne proizvode.

traktor

Isto tako i sami se pitamo koliko zapravo Hrvatska uvozi hrane, a koliko izvozi, odnosno što od toga možemo sami proizvesti, a što ne možemo.

Statistike pokazuju kako je u 2014. godini uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od tri milijarde američkih dolara te u ukupnom uvozu u Hrvatsku hrana sudjeluje sa 13 posto. U odnosu na 2013. godinu uvoz je vrijednosno povećan za 10 posto. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno je 1,7 milijardi američkih dolara te izvoz hrane u ukupnom izvozu Hrvatske ima također udio od 13 posto. U odnosu na prethodnu 2013. godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan je za nešto većih 11 posto.

Pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, odnosno veći izvoz od uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2014. godini ostvarili smo izvozom riba, kukuruza, šećera, preparata za umake, soje u zrnu i prerađevina od mesa. I u izvozu i uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda više su zastupljeni proizvodi industrije hrane, pića i duhana.

Početkom ove godine odnosno u prva njegova četiri mjeseca okrenut je trend u uvozu hrane. U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine uvoz je smanjen za 13,3 posto, dok je izvoz neznatno porastao, za 0,7 posto. Tako se negativna bilanca – odnosno više uvoza od izvoza – u tom razdoblju smanjila za gotovo četvrtinu; sa 431 milijuna na 298 milijuna američkih dolara.

Brojke pokazuju kako je uvoz pao gotovo u svim kategorijama osim kod povrća, korijenja i gomolja za jelo (mrkva, krumpir, batat…) te proizvoda mlinske industrije. Kava, čaj i začini bilježe povećanje od devet posto, a kakao i proizvodi od kakaa povećanje od sedam posto.

U istom razdoblju rastao je izvoz ribe (dva posto), žitarica (43 posto), uljanog sjemenja i plodova (43 posto), kakaa i njegovih proizvoda (čak 73 posto), proizvoda na bazi žitarica (devet posto), proizvoda od voća i povrća (dva posto), te hrane za životinje (11 posto).

U dolarskoj vrijednosti od siječnja do travnja najviše smo izvezli ribe, kukuruza, čokolade, umaka, sladnih ekstrakata, šećera, stočne hrane te kruha i peciva. U isto vrijeme najviše smo uvezli svinjskog mesa, čokolade, kruha i peciva, hrane za stoku, kukuruza, kave te mlijeka i mliječnih proizvoda.

S obzirom na stanje u kojoj se naša proizvodnja hrane nalazi rezultati su očekivani. Hrvatska je ušla u Europsku uniju i priključila se provedbi Zajedničke poljoprivredne politike EU-a i zajedničkom tržištu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Na tom tržištu postoje velike razlike u strukturi i rezultatima poljoprivrede među zemljama članicama, a prosjeci Hrvatske sličniji su rezultatima članica iz prethodna dva vala proširenja nego starim članicama.

Statistike pokazuju kako je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva prema korištenom poljoprivrednom zemljištu i ekonomskoj veličini malena. Gospodarstva imaju prosječno 5,6 hektara što je manje od prosjeka novih članica Unije koji iznosi 7,1 hektar. Istodobno, prosjek veličine poljoprivrednog gospodarstva prema ekonomskoj veličini – odnosno proizvodnji u godini dana – iznosi 9065 eura što je nešto više od prosjeka novih članica Unije, no daleko iza prosjeka svih članica Unije od 25.152 eura ili 49.530 eura koliko ostvari prosječni poljoprivrednik u starim članicama Unije.

Piše: Krešimir Sočković

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.