Obiteljska gospodarstva u raljama kapitala

572

Neorganiziranost hrvatske poljoprivrede koja traje već nekoliko desetljeća lako bi se  riješila da to ne odgovara nekolicini najmoćnijih koji sve uspješnije diktiraju ritam, piše politički tjednik Objektiv.

U Hrvatsku je posljednjih 20 godina stiglo hrane u vrijednosti 9,5 milijardi dolara više nego što je izvezeno. To bi uništilo proizvodnju hrane kudikamo veće zemlje, a kamoli ne male zemlje koja je doslovno pojela petinu vlastitog inozemnog duga.

U trgovini živih uzgojnih i tovnih životinja, mesa i ostalih proizvoda mesnog podrijetla dolarski je deficit u razdoblju od 2001 do 2010.g. u odnosu na prethodno desetljeće porastao za 400%. Uvoz stoke i mlijeka u istom razdoblju umanjio je rast hrvatskog BDP-a za cijeli postotak na godišnjoj razini.

Poljoprivredna politika vođena prošlog desetljeća prouzročila je zaustavljanje I nestanak proizvodnje i isporuke mlijeka u prosječno 15 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava dnevno. Isto tako porazno zvuči podatak da je RH količinom uvoza svinjetine zapravo najveći kupac svinjetine u Europi jer kroz kalendarsku godinu uveze koliko ukupno i sve članice EU.

Tako svaka treća svinja u Hrvatsku dolazi iz EU, a prema neslužbenim procjenama, samo proizvođači pršuta godišnje uvezu dva milijuna svinjskih butova.

Mesna industrija ovako veliki uvoz opravdava malom proizvodnjom na domaćim farmama.

Mnogi uzgajivači svinjetine tvrde da postojeći hrvatski zakoni i propisi guše domaću proizvodnju mesa te idu na ruku isključivo uvoznicima, kojima omogućavaju uvoz jeftinog smrznutog mesa upitne kvalitete, na kojemu jako dobro zarađuju, jer ga nerijetko, zbog isteka roka trajanja, kupuju po simboličnoj cijeni, tvrdi Objektiv dodajući da su najveći uvoznici u Hrvatskoj prerađivači mesa i trgovci, od kojih uvjerljivu poziciju drži Konzum u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića.

“Upravo je njegov koncern jedan od vodećih proizvođača hrane u Hrvatskoj, ali se čini da je uvoz mnogo isplativiji biznis u Hrvatskoj, nego je to proizvodnja. Stvari su već dugi niz godina upravo tako postavljene te su proizvođači sve rjeđa skupina, zbog čega građani danas plaćaju ogromnu cijenu”, zaključuje se u tekstu.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.