Mljekari nezadovoljni otkupnom cijenom mlijeka i u FBIH

550

Ne samo Hrvatsku, već I susjednu BIH zahvatila je kriza oko otkupne cijene mlijeka koja se kreće u rasponu od 0,37 do 0,75 KM odnosno u prosjeku oko 2 kune po litri. Ulazni inputi proizvođačima mlijeka u BIH uzrokuju od 30 do 50 posto gubitaka.

Sama BiH je složenija od čitave Europske unije – otkupna cijena je različita od mljekare do mljekare, od županije do županije, a prosječna je oko 0,5 maraka. Najmanja otkupna je 37, a najveća 75 feninga.

“Najviše je onih koji imaju pola i ispod pola marke, a mali broj ima, uglavnom velikih proizvođača, iznadprosječnu cijenu. Otkupna cijena ovisi i o dogovoru s otkupljivačima, a pojedine mljekare imaju odgovarajuću uredbu o kvaliteti što im povećava cijenu”, rekao je za Ekapiju Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH.

U pojedinim županijama, poput Unsko-sanske, mlijeko se plaća po klasama, odnosno primjenjuje se pravilnik, a u ostalim je županijama, prema ocjeni Nikšića, uglavnom nezadovoljavajuća otkupna cijena.

U susjednoj Hrvatskoj mljekari su se pobunili zbog loše otkupne cijene mlijeka. Traže gotovo dvostruko veću cijenu nego što je današnja. Nikšić kaže kako je sasvim logično da bi moglo doći do blokade ispostave mlijeka i u federaciji, jer su bh. mljekarima repromaterijali poskupjeli više od 100 posto, a uzrok tomu je ovogodišnja suša koja je uništila velik broj usjeva.

“Trenutačno nas proizvodna cijena litre mlijeka košta više od 1,5 maraka, a mi tu litru dajemo za 0,5 maraka. Stoga, sasvim je logično da ne možemo izdržati i nastaviti proizvoditi”, upozorio je Nikšić. On je kazao kako se što prije moraju uključiti i prerađivači i država da bi se taj dio “kolača” podijelio, a tek tad bi mljekari mogli opstati.

Nikšić ističe da je ovo što se događa u Hrvatskoj zapravo jedan primjer kako se treba izboriti, jer se dosad u BiH nije pravila kalkulacija poput zemalja u okruženju.

“Trebali bi se napraviti troškovi proizvodnje uz dodatak ostalih troškova prerade i sve što je potrebno da se iziđe na tržište, a postigne “dobra” cijena. No, kod nas se radi obrnuto, trgovci prvo podmire sebe, uzimaju ogroman profit, otkupljivači uzmu dio “kolača” sebi, a seljaku što ostane”, ističe Nikšić.

”Način na koji se “kolač” dijeli je naopak, a u Europi, pa i u Hrvatskoj, ovi što dižu uzbunu uglavnom su veliki proizvođači, a mali proizvođači, kojih je većina u našoj zemlji, uglavnom šute i rade kako im je zadano”, zaključuje on.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.