Zeleniji i zdraviji okoliš može biti cilj svakog pojedinca i tvrtke

Zaštita okoliša već je godinama u fokusu javnosti, s razlogom. No, nekad se čini kao da pojedinac ne može puno učiniti protiv globalnog zagađenja. Važno je stoga podsjetit se koliko velik utjecaj ustvari možemo imati kroz obične, svakodnevne aktivnosti i svoju profesiju.

Gotovo sav otpad koji čovjek proizvodi može se ponovno iskoristiti na neki način, bilo to recikliranjem i izradom novih proizvoda, bilo upotrebom za gorivo, odnosno proizvodnju energije. Tako smo već pisali o zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla, gdje se tri kategorije nusproizvoda u tvrtki Agroproteinka pretvaraju u novu vrijednost i time potiču kružno gospodarstvo, koje postaje neizbježan sustav za moderno poslovanje i život.

Nešto što je blisko gotovo svakome je biootpad, u većoj ili manjoj količni. Ipak, kad se sve količine zbroje, biootpad u europskom komunalnom otpadu ima najveći udio, oko 34 posto. 60 posto toga čini otpad od hrane. EU ciljevi do 2030. godine uključuju smanjenje bacanja hrane za 50 posto, a do 2035. recikliranje 65 posto komunalnog otpada. Biootpad može se svakako koristiti za gnojivo i prihranu tla, ali ne smije biti kontaminiran, primjerice, plastikom.

Na razini većih količina organskog otpada, Agroproteinka Energija – Biowatt pruža dobro rješenje za takav otpad. To prvo bioplinsko postrojenje na higijenizirani biootpad u Hrvatskoj obradom biootpada iz kantina, kuhinja te prehrambene industrije dobiva toplinsku energiju i električnu energiju koju vraća u elektorenergetski sustav. Biowatt je prvo bioplinsko postrojenje koje kao sirovinu koristi isključivo biorazgradivi otpad, a takva vrsta pogona naziva se WASTE TO ENERGY. BioWatt također pomaže u ostvarivanju EU ciljeva vezanih za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Proizvodnji biodiesela možete doprinijeti i sami, a istodobno se i „riješiti“ otpadnog jestivog ulja, tako da ga predate na određenim INA benzinskim postajama.

Osim toga, naš okoliš zaslužuje i da čovjekov utjecaj kroz proizvodnu djelatnost na njega bude što manji. To se može postići na različite načine, a uobičajeni su različiti filtri za otpadni zrak i vode. Primjerice, tvrtka Agroproteinka, nažalost jedina u lokalnoj zajednici u kojoj djeluje, pročišćava otpadnu vodu pomoću pročistača financiranog sredstvima iz EU fondova. Radi se o mehaničko-kemijskoj predobradi otpadnih voda i uređaju za biološko pročišćavanje voda. Gotovo svi koji imaju biološko pročišćavanje otpadnih voda imaju i problem kuda s nastalim muljem – Agroproteinka u ovom slučaju ima zatvoreni krug, jer mulj s uređaja nakon dehidracije ide na preradu u vlastiti pogon. U jednom biofilteru se putem biološkog pročišćavanja, djelovanjem mikroorganizama, razgrađuju i tvari sadržane u otpadnom zraku. Biofilterskim pročišćavanjem otpadnog zraka smanjuje se širenje štetnih plinova u atmosferu.

Potonje je također važno jer u cijelom svijetu nastaju staklenički plinovi koji uzrokuju porast globalne temperature, koja neposredno utječe na klimatske promjene, povišenje razine mora i slično. Plinovi koji nastaju u velikom broju proizvodnih procesa također odlaze u atmosferu ili se mogu obraditi na način da se njihova količina bitno smanji ili prevede u neko inertno stanje. Biofilter je jedan od nekoliko tehnoloških postupaka za pročišćavanje otpadnog zraka, čija se tehnologija u zadnjih nekoliko godina sve više upotrebljava, pogotovo pri tehnološkim procesima u kojima se obrađuju razgradivi materijali organskog podrijetla.

Ohrabruje činjenica da je takva tehnologija jednostavna i može raditi kontinuirano, bez stalnog nadzora. Djelovanjem mikroorganizama neprekidno se obnavlja materijal filtera, što je prednost ove tehnologije, za razliku od filtera koji vrše samo apsorpciju, koji se nakon kratkog vremena zasićuju štetnim tvarima. Na taj način ponovno istovremeno podržavamo održivost i zdraviji okoliš.