Potvrđena visokopatogena influenca ptica kod dva labuda u Zagrebačkoj županiji

84

U petak, 28. listopada 2022. godine, utvrđena je visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera Kipišće u Zagrebačkoj županiji.

Karakteristično je za trenutnu epidemiju VPIP održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog perioda te je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja. Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj izbijanja je pet puta veći. Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega najveći broj u divljih ptica (710 izbijanja), 56 u peradi te 22 izbijanja u ptica u zatočeništvu.

Iako cirkulacija virusa influence ptica nije neuobičajena pojava, epidemija VPIP tijekom 2021/2022 godine ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak, odnosno nizak do srednji za profesionalno izložene osobe, pri čemu treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal.
S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se:
– onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće,
– s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa),
– držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.

Posjednici koji drže perad dužni su:
– obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu,
– obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost),
– obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije,
– za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini (Narodne novine br. 145/21 i 90/22).

U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:
– iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti,
– potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun,
– cijanoza kreste i podbradnjaka,
– sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu,
– značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta,
– živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
– krvarenja krijeste i podbradnjaka.

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.