Zlatna žutica vinove loze

1181

Zlatna žutica vinove loze svakako je najopasnija bolest vinove loze u Europi, ne samo fitoplazmatska, nego bolest uopće.

zlatna zutica

U vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi i ubrzo poprima razmjere epidemije te pričinjava velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Zlatna žutica, kao i ostale fitoplazme, živi u sitastim cijevima floema vinove loze te ometa protok produkata fotosinteze iz lista u korijen trsa. Pojednostavljeno, začepljuje sitaste cijevi floema, uslijed čega dolazi do nagomilavanja asimilata u lišću, što uzrokuje pojavu već opisanih simptoma.

Flavescence dorée fitoplazma prvi se put pojavila u jugozapadnoj Francuskoj 1955. godine. Uslijedilo je njezino ubrzano širenje i pojavljivanje na Korzici, u Italiji i Španjolskoj (Kataloniji), a zatim u Portugalu i Švicarskoj. Nedavno je njezina pojava zabilježena u Srbiji, Sloveniji i Austriji. Nažalost, prva pojava zlatne žutice vinove loze potvrđena je 2009. godine i u Hrvatskoj.

Za epidemijsko širenje zlatne žutice vinove loze u vinogradu odgovoran je, zasad jedini poznati prirodni vektor, američki cvrčak koji je prenosi hranjenjem sa zaraženog trsa na zdravi trs. Osim vektorom, fitoplazma FD rasprostranjuje se i zaraženim sadnim i reprodukcijskim materijalom.

Američki cvrčak podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Smatra se da je u Europu donesen u obliku jajašaca odloženih pod korom uvezenih loznih cijepova. U Europi je prvi put pronađen u Francuskoj 1958. godine, a kao vektor Flavescence dorée (FD) fitoplazme utvrđen je, također u Francuskoj, 1963. godine. Kasnije se proširio i u druge europske zemlje: Portugal, sjevernu Španjolskoj, Italiju, Švicarsku i Sloveniju. Nedavno je potvrđena njegova pojava i u Srbiji, Mađarskoj, Austriji te u Bosni i Hercegovini.

Američki cvrčak ima jednu generaciju godišnje. Jaja prezimljavaju uložena u koru dvogodišnje rozgve u malim skupinama (2–4 jaja) ili u nizu od 10–12 jaja. Jaje je bubrežasta oblika, vretenasto na prednjem, a zaobljeno na stražnjem dijelu, bjelkasto, dugačko 1,3 mm i široko 0,3 mm. Prve ličinke počinju izlaziti iz jaja sredinom svibnja te najprije naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa. Ličinke se zadržavaju isključivo na donjoj strani lišća, a ponekad na lisnim peteljkama. Hrane se neprekidno, uzimajući hranjive sastojke iz floema. Ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija, od kojih svaki traje 10 dana. U prva tri stadija blijedožućkaste su boje. U četvrtom i petom stadiju postaju postupno šarenije. Kod svih razvojnih stadija ličinki posebno se zapaža po jedna karakteristična crna pjega sa svake strane pretposljednjeg segmenta zatka. Ličinke prvog stadija duge su 1,5–1,8 mm, a posljednjeg, petog stadija 4,3–5,3 mm. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana.

Fitoplazma Flavescence dorée je štetni organizam razvrstan na II.A.II popis karantenskih štetnih organizama, kako za EU tako i za Hrvatsku, koji je reguliran „Pravilnikom o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama“ (NN 74/06). Sama činjenica da se neki štetni organizam nalazi na popisu karantenskih štetnih organizama svrstava ga u red opasnih štetnika koji može uzrokovati neprocjenjive štete na poljoprivrednim kulturama. Zbog toga svaki karantenski štetni organizam zahtijeva obvezne i preventivne fitosanitarne mjere koje se moraju provoditi s ciljem sprječavanja unošenja i daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma.

Sve fitosanitarne mjere za sprječavanje širenja zlatne žutice su propisane „Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO”.

Posjednici vinograda ili rasadnika vinove loze obvezni su za vrijeme vegetacije provoditi redovite vizualne preglede bilja, a ako uoče simptome zlatne žutice, o tome trebaju odmah izvijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora, koji potom podnosi izvještaj nadležnoj upravi Ministarstva poljoprivrede.

U slučaju sumnje na zarazu štetnim organizmom, nadležni će fitosanitarni inspektor:
1. uzeti službeni uzorak i poslati ga na laboratorijsku analizu u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za zaštitu bilja,
2. do dobivanja rezultata laboratorijske analize zabraniti premještanje sadnog materijala vinove loze, uključujući i dijelove za razmnožavanje, s površine s koje je uzet uzorak i zabraniti premještanje unutar te površine.

Program suzbijanja američkog cvrčka

U vinogradima se provodi na ličinkama i odraslim oblicima u najmanje dva tretiranja:
– prvo tretiranje provodi se nakon cvatnje u prvoj polovici lipnja do trećeg razvoj nog stadija ličinke,
– drugo tretiranje provodi se početkom srpnja, tj. dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja,
– treće tretiranje provodi se krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ljepljivoj ploči.

Program suzbijanja američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja. Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka koriste se insekticidi na osnovi aktivnih tvari – tiametoksama i esfenvalerata. Zamijećeno je da i ostali insekticidi (na osnovi klorpirifos-metila, zatim insekticidi iz skupine piretroida, npr. deltametrin, lambdacihalotrin i alfa-cipermetrin), koji se primjenjuju i imaju dozvolu za suzbijanje drugih štetnika vinove loze, primjerice grožđanih moljaca, utječu na smanjenje populacije američkog cvrčka, vektora zlatne žutice.

Insekticidi iz skupine piretroida nisu primjereni i dozvoljeni u integriranoj zaštiti, pa svi vinogradari koji su uključeni u integriranu proizvodnju grožđa ne smiju koristiti piretroide. Ukratko, iskorjenjivanje zlatne žutice zahtijeva energične i drastične fitosanitarne mjere, koje se sastoje u krčenju i uništenju zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda, te u obveznom suzbijanju vektora – američkog cvrčka.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.