Najznačajnije podloge za vinovu lozu

1031

Najznačajnije podloge danas dobivene su iz križanja triju vrsta kako bi se kombinirala njihova dobra svojstva. Na taj način dobiven je veliki broj podloga od kojih je njih 20-ak danas značajno rašireno u vinogradarskoj proizvodnji.

sadnja vinograda

U hrvatskim se rasadnicima može pronaći 13 različitih podloga (prema podacima Državnog zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo). Od toga se njih sedam smatra tipično kontinentalnim podlogama dok su ostale uglavnom prikladne za primorsku Hrvatsku.

Najzastupljenije podloge u Hrvatskoj su Kober 5BB i S04 s oko 60% ukupno proizvedenih cijepova na tim dvjema podlogama. Odlikuju se relativno kratkim vegetacijskim razdobljem (posebno S04), i dobrom otpomošću na vapno što ih čini prikladnim za kontinentalna područja. Pri tome bi trebalo napomenuti kako bi s obzirom na dužinu vegetacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj primjerenija bila podloga S04, a u istočnoj Hrvatskoj Kober 5BB. Od ostalih podloga za kontinentalnu Hrvatsku možemo istaknuti Kober 125AA i Schwarzmann. Kober 125AA prikladna je za vinograde na vlažnijim tlima u hladnijim područjima sa srednjim sadržajem vapna gdje pokazuje bolje rezultate od prethodne dvije podloge (Kober 5BB i S04). Podloga Schvvarzmann se smatra jednom od najprikladnijih za vlažna tla, a dobro podnosi i sušu, međutim, kod nje postoji ograničenje u sadržaju vapna koje slabije podnosi od podloge Kober 125 A A.

Od podloga za primorsku Hrvatsku najčešće i najzastupljenije su Richter 110, Paulsen 1103 i Rugerri 140. Ove su podloge prikladne za toplija i sušnija područja jer su nastale križanjem V berlandieri i V. rupestrisa od kojih su naslijedile dubok i jak korijenov sustav koji se može nositi sa skeletnim tlima i prodrijeti duboko u tlo u potrazi za vodom u sušnim razdobljima. Međutim, postoje i određene razlike između ovih triju podloga.

Pa je tako Richter 110 najbujnija među njima i ima jako dugu vegetaciju čime je prikladna za najjužnija uzgojna područja, ali je njeno ograničenje nešto niži sadržaj vapna koji podnosi.

Ruggeri 140 također je bujna podloga dugog vegetacijskog razdoblja, ali s nešto slabijim ukorjenjivanjem. Njena prednost je ta što puno bolje podnosi vapno u tlu (do 30% fiziološki aktivnog vapna).

Paulsen 1103 također dobro podnosi sušu i relativno dobro vapno u tlu, ali nešto ranije počinje s vegetacijom i ranije je završava, što ubrzava dozrijevanje grožđa. Ovo je čini prikladnijom za sjeverni dio primorske Hrvatske te za sigurniji uzgoj najkasnije grupe sorata tog područja.

Za tla s izuzetno visokim sadržajem vapna mogu se koristiti podloge Fercal i 41B. Ove su podloge nastale križanjem američkih vrsta s vinovom lozom upravo radi problema američkih vrsta s vrlo visokim sadržajima vapna u tlu. 41B se smatra pogodnijom za umjerena područja zbog slabog ukorjenjivanja i sporog početnog rasta korijena, dok je podloga Fercal pogodnija za sušna područja.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.