Zaštita vinograda

95

Za razliku od vinskoga grožđa, gdje se može tolerirati manja šteta, stolno grožđe mora biti potpuno zdravo i besprijekorna izgleda.

S najvećom pažnjom treba provoditi zaštitu od plamenjače (peronospore) i pepelnice (oidiuma) te u osjetljivih kultivara zaštitu od crne pjegavosti (fomopsisa) i sive plijesni (botritisa).

Zaštita vinograda počinje prskanjem protiv crne pjegavosti. Provodi se neposredno pred kretanje vegetacije bakrenim pripravcima, a nastavlja se proljetnim prskanjem. Prvo se obavlja kad su izboji dugi oko 2 cm, a drugo kad su izboji dugi oko 10 cm i to pripravcima na bazi aktivnih tvari: propineba, mankozeba i folpeta.

Protiv peronospore, prateći prognozu zaštite bilja, prskanja se izvode najprije organskim sredstvima na osnovi propineba, mankozeba, folpeta, captana i dr. Pred cvatnju i nakon cvatnje prska se sistemičnim fungicidima na osnovi metalaksila, benalaksila, oksadiksila i fosetila ili strobilurinima (azoksitrobin, trifluoksistrobin) te na kraju odgovarajućim bakrenim fungicidima.

Zaštita od pepelnice mora biti osobito učinkovita. Uz svako tretiranje protiv peronospore istovremeno obavljamo i zaštitu od pepelnice odgovarajućim sredstvima protiv te bolesti. Na početku vegetacije uz organska sredstva treba rabiti močive sumpore, a uz sistemična sredstva odgovarajuće sistemike preporučene protiv pepelnice i na kraju pripravke strobilurina i močive sumpore.

Povremeno se, osobito ako nema veće opasnosti od peronospore, može koristiti sumpor u prahu. Stolne kultivare koji su osjetljivi na sivu plijesan treba prskati odgovarajućim botriticidima na osnovi fludioksonila, pirimetanila i dr. neposredno prije dozrijevanja grožđa. Sva prskanja treba izvesti kvalitetno i pravovremeno najboljim fungicidima pazeći na karence (vrijeme koje mora proteći od zadnjeg prskanja do berbe).

Štetnici

Iako vinovu lozu mogu napasti brojni štetnici (grozdov savijač, vinove pipe, cigaraš, štitaste uši, ose, grinje, crveni pauk, ptice i dr.), najopasniji na stolnom grožđu jesu grozdovi moljci. Grozdovi moljci mogu učiniti velike štete, stoga je protiv tih štetnika potrebna redovita zaštita odgovarajućim insekticidima. Ako ne postoji prognozna služba, prvo prskanje protiv moljca obavlja se pred cvatnju, drugo 45 dana kasnije, a treće prema potrebi desetak dana kasnije.

U tim tretiranjima potrebno je dobro poprskati zonu grožđa, a obavlja se insekticidima na osnovi diazinona, klorpirifos-metila i dr. Prskanja protiv moljaca mogu se izvoditi samostalno ili u kombinaciji sa zaštitom od peronospore i pepelnice. Izborom odgovarajućih kultivara i podloga (rastresito i manje zbijeno grožđe) te agrotehničkim mjerama (odstranjivanje listova s grozdova) mogu se znatno smanjiti štete od moljaca i grozdova savijača.

Grozdov savijač samo u pojedinim godima može izazvati znatnije štete. Gusjenice prezime na čokotu i već ih u fazi bubrenja pupova izgrizaju; kasnije izgrizaju peteljke mladih listova i izboje. Mogu se suzbijati prije kretanja vegetacije uljanim organofosfornim insekticidima ili u vegetaciji insekticidima koji su navedeni za suzbijanje grozdovih moljaca.

Vinove pipe proširene su na čitavom oblanom području Hrvatske, štete rade u proljeće izgrizanjem pupova. Cigaraš je također pipa sjane zelene, plave ili bakrenaste boje; izgriza pupove i listove. U svibnju ženka savija list poput cigare unutar kojeg odlaže jaja. Ako se po trsu nađu jedan do dva savinuta lista, suzbijanje nije potrebno.

Na lozi možemo naći breskvinu, šljivinu i lozinu štitastu uš, no u vinogradima se nalaze i njihovi prirodni neprijatelji koji utječu na smanjenje
broja tih štetnika.

Glavne štete grinje rade u početku vegetacije, kad nastupi prohladno vrijeme, sisanjem na mladim listovima. Pri jakom napadu grinja potrebno ih je suzbijati akaricidima. Crveni se pauk javlja u većem broju u vinogradima koji su obilno gnojeni dušičnim gnojivima i intenzivno prskani fungicidima i insekticidima koji potiču njegov razvoj te pri povoljnim klimatskim prilikama. Suzbijanje se provodi ako se crveni pauk prenamnoži. Stoga je potrebno pregledavati vinograd tijekom zime na prisutnost jaja crvenog pauka i tijekom ljeta na prisutnost svih razvojnih stadija pauka. Ako se pregledom utvrdi jak napad, crveni se pauk suzbija akaricidima.

Zaštita od korova

Zbog specifičnih klimatskih prilika u našem Primorju, potpuno ili djelomično zatravljivanje vinograda ne daje zadovoljavajuće rezultate pa je korove potrebno pravovremeno uništavati mehanički ili kemijski odnosno kombinirano. Češćom obradom međuredna površina u vinogradu može se sasvim kvalitetno održavati bez korova, ali problem su korovi unutar reda koji se uništavaju motikom, košnjom ili kemijskim sredstvima – herbicidima. Budući da je fizička radna snaga jako skupa, a košnjom se brzo prošire i prevladaju otporni korovi, prednost valja dati herbicidima. Iako se korovi unutar reda mogu suzbiti nekim herbicidima koji sprečavaju nicanje korova (pripravci na osnovi diklobenila i oksiflourfena i dr.), najpovoljnijim su se pokazali neselektivni herbicidi na osnovi aktivnih tvari glifosata i sulfosata, koji ulaze u biljku putem zelenih organa, te kontaktni herbicid na osnovi glufosinata.

Prskanje korova unutar redova pripravcima na osnovi glifosata ili sulfosata provodi se dva puta u sezoni, prvi put u ožujku, a drugi put u svibnju, ovisno o porastu korova. Ovi herbicidi mogu napraviti štete pa prskanje treba izvesti po mirnom vremenu, prskalicama niskog pritiska, pazeći da kapljice pripravka ne padnu na zelene organe loze.

Ako se kasnije tijekom ljeta pojave novi korovi, za njihovo uništavanje preporučujemo herbicid na osnovi glufosinata, koji, za razliku od ostalih herbicida, ne može znatnije oštetiti vinovu lozu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.