Postoji veći broj fitoplazmi prouzrokovača žutila i crvenila lišća vinove loze, ali je najopasnija od njih Flavence doree.
Ranije se smatralo da su bolesti tipa žutila ili crvenila prouzrokovane virusima, ali je danas utvrđeno da su uzročnici fitoplazme, evidentirane i u nekim našim vinogorjima. Pojava fitoplazamatskog žutila ili crvenila loze u direktnoj je vezi sa prisustvom cikade Scapho i deustitanus. Ona je prenositelj fitoplazme sa zaraženih na zdrave čokote. osim ovog načina fitoplazme se mogu prenijeti sa sadnim materijalom. Na zaraženim čokotima popovi u proljeće ne kreću ili kreću kasnije od zdravih, a porast laste je usporen.
Internodije na zaraženim lastarima su kraće, a tokom ljeta počinju se naginjati ka zemlji. Zaraženi lastari ne odrvene u potpunosti, pa izmrznu tokom zime. Zaraženo lišće u krto, čvrsto i uvija se. Kod bijelih sorti lišće je žuto, a kod crnih sorti lišće je crveno.
Erinoza je izraz za pojavu koju svojom ishranom i prisustvom uzrokuje vrsta Eriophyes vitis. Prvi znakovi oštećenja mogu se pojaviti dosta rano, već kad listići dostignu dužinu 5 cm.
Na površini listića, kasnije listova pojavljuju se mjehuraste izrasline u vidu ispupčenja i plikova, sa bjelkasto-sivkastom prevlakom na doljnjoj strani u kojoj su skrivene ovi štetnici. Pri većoj brojnosto ove grinje oštećena je velika lisna površina, što dovodi do smanjenja lisne apsorbcije potrebne za ishranu plodova, kao irazvoja tankih lastara. Prezimljavaju ispod lisnih pupoljaka, a u proljeće poslije kretanja vegetacije naseljavaju mlado lišće.
Akarinoza je pojava koju prouzrokuje vrsta Calipitrimerus vitis. Štete na listu su u vidu svijtlih pjega zvijezdastog oblika, a kasnije smeđi ožiljci i nekroza tkiva.
Vinova loza može biti napadnuta i drugim vrstama grinja, prije svega grinjama paučinarima, crvenom grinjom ili crvenim paukom (Panonychus ulmi) i običnim paučinarom (Tetranychus utricae).