Badem, kralj među sjemenkama

2005

Prema grčkoj mitologiji badem potječe direktno od boga Zeusa. Rimljani su kao dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na vjenčanjima su na mladence bacali bademe kao simbol plodnosti.

drvo badema

U cijeloj Europi i danas se na vjenčanjima kao slastica tradicionalno koriste ušećereni bademi koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreću. U Italiji su ga koristili i kao afrodizijak pa otuda kod naših susjeda i običaj da nude bademe uz koktele prije jela. U Švedskoj ga koriste za Božić, tako da jedan badem stave u puding od riže, a onaj tko ga pronađe imat će sreće tijekom slijedeće godine.

Sanjati bademovo drvo bez cvijeta znači – bit će tuge i zla u kući, bademovo drvo u cvatu – ispunit će ti se želje, oljušten badem – bit ćeš neraspoložen i imati briga. Zajedno sa datulama, grožđem i maslinama, badem je kultiviran 3000 godina prije Krista. Uz pistaciju jedini je orašasti plod koji se spominje već u Bibliji.

Najstariji varijeteti badema potječu iz Kine. Odatle su prenijeti do stare Grčke, sjeverne Afrike, Turske i srednjeg istoka. Rimljani su ga iz stare Grčke proširili po cijelom svom carstvu pod nazivom „grčki orah“. Tijekom 18. sto-ljeća širi se i u Sjevernu Ameriku. Tu ga sade redovnici iz Španjolske, uz prvu kalifornijsku obalnu cestu koja je vodila od San Diega na jugu do Sonore na sjeveru Kalifornije. Badem je naziv za stablo koje može rasti kao poludivlje, ali je najčešće kultiviran. Iako ga svrstavaju u orašasto voće, on je koštunica iz porodica ruža. U vrlo je bliskom srodstvu s breskvom, marelicom, šljivom i višnjom.

Naraste i do visine od desetak metara, ima blijedo ružičaste cvjetove. Postoje dvije vrste badema; slatki i gorki. Slatki bademi jedu se sirovi i prženi, ali se dodaju i raznim jelima te služe za dobivanje bademovog maslaca ili bademovog mlijeka. U Europi se do kraja 18. stoljeća proizvodilo bademovo mlijeko od blanširanih, fino samljevenih te u vodi močenih badema. Isto tako pripremao se puding od punozrnate pšenice i bademovog mlijeka koji se servirao uz jela od divljači. Francuzi su u 14. i 15. stoljeću koristili bademovo mlijeko za pripremu deserta pod nazivom „blancmange“.

Za razliku od slatkog postoji i gorki badem koji je otrovan i nejestiv. Od procesiranog gorkog badema proizvodi se i liker poznat pod nazivom „Amaretto“.

Najveći svjetski proizvođač badema američka je savezna država Kalifornija, a najveći svjetski uvoznici
Njemačka i Japan. U Americi postoji oko 6000 proizvođača koji kompletno opskrbljuju američko tržište, ali i oko 70 do 80 posto svjetskog tržišta bademima. Među ostale veće svjetske proizvođače badema ubrajaju se i Grčka, Iran, Italija, Marko, Tunis, Libanon, Sirija, Australija i Južnoafrička Republika.

U našoj zemlji trenutno imamo oko 700.000 stabala badema čiji urod iznosi oko 700 t godišnje i zadovoljava manje od petine naših potreba za ovim proizvodom. Iz drugih zemalja uvozili smo godišnje i do 400 t badema kojeg često zovu i „kraljem među sjemenkama“.

1 komentar

  1. Imam samo jedan dodatak za gorki badem.On nije otrovan,a koštica sadrži leatril ili amigdalin,
    tj. takozvani vitamin B17.koji uništava stanice tumora,a zdrave stanice ne dira.Naravno,koristi se u doziranoj količini jer koštice sadrže oblik cijanida.Koga interesira vitamin B17,neka informacije potraži na netu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.