Bolesti višnje i trešnje

Od bolesti koje napadaju višnje i trešnje možemo izdvojiti kozičavost i šupljikavost lišća.

Kozičavost višnje i trešnje – Blumeriella japii

Vide se na lišću kao vrlo sitne (1 mm) okrugle, crvenoljubičaste pjege. Vremenom središnji dio pjege odumire i ispada tako da na plojci ostaju rupice. Broj pjega može biti vrlo velik tako da cijela plojka ima crvenu boju. Zbog opadanja lišća stablo u punoj vegetaciji ostaje golo.

Suzbijanje – Sakupiti i uništiti zaraženo otpalo lišće. Ako se sade osjetljive sorte treba ih zaštiti fungicidima. Prvo tretiranje obaviti iza cvjetanja, a sljedeća u razmacima 8-14 dana. Kozičavost je prvenstveno bolest višanja, na trešnjama ne pričinjava štetu pa ih ne treba prskati fungicidima.

Šupljikavost lišća – Clasterosporium carpophilum

Najčešće se javlja na trešnji, ali gljiva napada sve koštićavo voće (kajsija, breskva, šljiva, višnja). Na lišću se već od početka vegetacije vide malene (2-6 mm) crvene pjege s tamnijim rubom. Središnji dio odumire i ispada pa se na lišću vide rupice. Jače zaraženo lišće otpada (lipanj-srpanj). Na plodovima pjege su ulegnute, smeđe boje s često crvenim rubom. Rano zaraženi plodovi otpadaju ili samo zakržljaju i deformirani su. Na mladicama se razvijaju malo produžene rak-ranice. Gljiva prezimljuje u pupovima, kori grana, rak-ranicama, zaraženim plodovima i lišću. Spore uzročnika bolesti šire se uglavnom kišnim kapima.

Suzbijanje – Bolest se uspješno suzbija fungicidima. Jedno tretiranje se obavlja prije cvjetanja, te 1 do 2 nakon cvatnje.