Osnovna gnojidba maslinika i voćnjaka

55

Nakon berbe u voćnjacima vrijeme je za unos hraniva za slijedeću vegetacijsku godinu. Izuzetak su masline koje još uvijek nose plodove i u tijeku su intenzivnog nakupljanja ulja te se prihranjuju većinom hraniva od ljeta do berbe, unosom u tlo i folijarno.

U osnovnoj gnojidbi voćaka i maslina razlikujemo gnojidbu mladih nasada te nasada u rodu. S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti i u tom razdoblju gnojidba je vrlo značajna agrotehnička mjera. Za osiguranje dobre ishrane u tlo se unosi dušik, fosfor, kalij, a po potrebi bor, cink, magnezij i drugi hranjivi elementi.

Utvrđivanje pojedinih količina biljnih hraniva u redovitoj gnojidbi obavlja se putem kemijske analize tla kojom se utvrđuje opskrbljenost pristupačnim hranivima u tlu, te analizom lišća (folijarna analiza) u određenoj fazi vegetacije.

U osnovnoj gnojidbi višegodišnjih kultura primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija. Njena primjena vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla.

U maslinicima se obavlja ranije, od rujna do studenog, kako bi se dio hraniva iskoristio za završetak dozrijevanja i stvaranje ulja u plodovima. Na skeletnim tlima gdje je nemoguća obrada tla, mineralno gnojivo se rasipava pred kišu. Uz to se dodaje i dio dušika, koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta.

Gnojidba mladih voćaka i maslina

U prvoj i drugoj godini stabla se gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe oko voćaka i maslina treba biti nešto šira od krošnje. Prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka i maslina s gustim sklopom, gnoji se po stablu s 0,25 kg NPK 7-20-30. Za voćnjak rjeđeg sklopa po jednoj voćki dodaje se 100 – 150 grama.

U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istom vrstom gnojiva, s tim da se količina poveća za 50 %.

U trećoj i ostalim godinama uzgoja gnojidba se obavlja po cijeloj površini voćnjaka i maslinika.

Gnojidba voćaka i maslina u rodu

Gnojidbom voćaka i maslina u rodu osiguravaju se redoviti i visoki prinosi, dobra kvaliteta plodova te ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. Mineralna gnojiva za jesensku ili osnovnu gnojidbu primjenjuju se po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje. Tijekom osnovne gnojidbe voćnjaka i maslinika dodajemo 400 – 500 kg/ha (40-50 kg/1000 m2 ili 40 – 50 g/m2) NPK 7-20-30. Ukoliko se gnoji sa NPK (MgO, SO3) 7-14-21(2,18) unosi se 570 – 700 kg/ha (57-70 kg/1000 m2 ili 57 – 70 g/m2).

U maslinicima se tijekom rujna i početkom listopada dodaju dušično sumporna gnojiva poput Petrokemijasa (NS 20-24) ili ASN -a (NS 26-15) za intenzivnije nakupljanje ulja u plodovima masline u količini 100 – 150 kg/ha (10-15 kg/1000 m2 ili 10-15 g/m2). Na skeletnim tlima treba voditi računa o postotku skeleta. Ukoliko on prelazi 50 % volumena tla, ukupna količina gnojiva primjenjuje se u barem dva obroka.

Gnojidba kod sadnje voćaka i maslina u male sadne jame

Prilikom sadnje sadnica u male sadne jame profila 40 cm x 60 cm x 40 cm unosimo 20 – 30 grama visoko koncentriranog NPK mineralnog gnojiva poput NPK 7-20-30 ili 30 – 50 grama NPK (MgO, SO3) 7-14-21(2,18). Navedena gnojiva miješaju se sa sveukupnom masom zemlje. Kod većih sadnih jama od 1 m3, unosi se ista gnojiva, ali u količini od 0,5 – 1 kg na 1 m3. Pravilno primijenjenom jesenskom gnojidbom višegodišnjih nasada, osigurava se siguran i kvalitetan prinos naredne vegetacije, a tlu se vraćaju oduzeta hraniva.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.