Rezidba breskve

181

Breskva kao kultura zahtijeva dosta topline. Najprikladniji su vinogradarski položaji. Ako se godišnja temperatura kreće od 3.000 do 4.000 °C, breskva donosi visoke urode.

Glavni faktor širenja bresaka je zbroj inaktivnih zimskih temperatura i apsolutne niske temperature. Svakoj sorti potrebne su različite zimske inaktivne temperature (to je zbroj sati srednjih dnevnih temperatura nižih od 7° C tijekom zime). Takve zahtjeve pojedinih sorata treba poznavati pa uzeti u obzir one kojima će odgovarati temperature na odabranoj lokaciji. Za vrijeme mirovanja breskva podnosi do -20 °C.

Redovita rodnost te dobra obojenost i krupnoća plodova breskve osigurava se pravovremenom i pravilnom rezidbom. Rezidbom mladih voćaka oblikujemo uzgojni oblik, a rezidbom voćaka u rodu održavamo odgovarajuću ravnotežu između rasta i rodnosti

Pri rezidbi važno je izbjegavati zasjenjivanje rodnih grančica da se ne bi usporio rast mladica i zametanje cvjetnih pupova.

Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih odnosno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima. Sadnicu je prije sadnje potrebno prikratiti, no ako do razgranjenja nije došlo na željenoj visini vrh sadnice treba dodatno prikratiti što će rezultirati buđenjem pupova neposredno ispod reza od kojih se tada mogu formirati primarne grane, a najčešće još iste godine i one sekundarne. Grane prenisko na deblu je potrebno odstraniti. Oblikovanje krošnje nastavlja se u drugoj i trećoj godini sukladno uzgojnom obliku.

Jedna od odlika breskve su jednogodišnje rodne grane. Breskva se prema načinu i potrebi rezidbe znatno razlikuje od drugih voćnih vrsta. Neorezana breskva daje novu vegetaciju na vrhovima jednogodišnjeg drveta, mladice rastu svake godine sve više k vrhu krošnje i slabo rađa samo na vrhovima grana. Istodobno, donji dijelovi krune ogoljavaju i rod „bježi“ u visinu. S obzirom na kratki životni vijek breskve, adekvatna rezidba je vrlo važna.

Za suvremenu proizvodnju bresaka najprihvatljiviji je prostorni oblik vretenastog grma. Vretenasti grm u nasadima bresaka na slabije bujnim podlogama kompromisni je uzgojni oblik između prostornih i plošnih uzgojnih oblika. Maksimalno se koriste svojstva palmete, ali bez troškova armature te prednosti guste sadnje, odnosno velikog broja voćaka po ha.​

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.