Nove vrste stršljena

216

Unazad nekoliko godina u našoj zemlji otkriveno je desetke novih vrsta kukaca koje potječu s drugih kontinenata.

Izvor: Wikipedia

Sve očitije klimatske promjene, intenzivna trgovina sa zemljama dalekog Istoka (posebno Kinom), samo su neki od razloga sve češćeg pronalaska novih vrsta kukaca. Velika je zabrinutost zbog mogućeg unosa dvije vrste stršljena koje su vrlo opasne za ljude. Jedna od njih (azijski stršljen predator) je već prisutna u Europi.

Azijski stršljen predator (Vespa velutina)

Azijski stršljen predator (Vespa velutina), vrsta je stršljena koja se u posljednjih nekoliko godina naselila u Europi. Ova vrsta naraste do veličine od oko 3 centimetra (kraljica). Mužjaci su najčešće dugački oko 2,5 cm a radnici oko 2 cm. Ima karakteristične žute noge. Grudi su crno obojene dok je trbuh sa smeđim i žutim prugama.

Prvi segment trbuha završava s tankom žutom prugom dok je žuta pruga šira kod trećeg i četvrtog segmenta. Stršljeni žive u velikim gnijezdima od više tisuća jedinki. Otrov im je snažniji od pčelinjeg, ali nije tako opasan kao od golemog stršljena. U Francusku su iz Kine stigli s pošiljkom porculana 2004, a do 2009. izgradili su nekoliko tisuća gnijezda u području oko Bordeauxa. Osim u Francuskoj, vrsta se proširila u Španjolsku, Portugal a u prošloj godini zabilježen je nalaz i u Italiji. Samo u Francuskoj zabilježeno je nekoliko smrtnih slučajeva od uboda azijskog stršljena. Britanske su vlasti ove godine objavile alarm zbog mogućnosti da bi se uskoro mogao naseliti i na otoku.

Kada se osjete ugroženima, napadaju u velikim skupinama. U potrazi za ličinkama kojima hrane svoje potomstvo mogu desetkovati zajednicu od 30.000 pčela u roku od nekoliko sati. Pčelari tvrde da su opasniji za pčele od europskih.

Golemi azijski stršljen (Vespa mandarinia)

Osim azijskog stršljena predatora, puno veća ali i opasnija vrsta stršljena je golemi azijski stršljen. Jedinke ove vrste su u ovoj godini napali tisuće, a ubili desetke ljudi u Kini. Jedinke dosežu dužinu od oko pet centimetara, a raspon krila oko 7,5 cm. Žalac im je dugačak oko 6 mm kojim mogu više puta ubrizgati velike količine moćnog otrova.

Glava golemoga azijskog stršljena je narančasta i vrlo široka u odnosu na druge vrste. Ticala su tamnosmeđa. Ova vrsta živi u područjima koja se protežu od jugoistoka Rusije na sjeveru, preko Kine i Koreje do Šri Lanke na jugu. Vrlo su agresivni. Naoružani su osobito velikim količinama snažnog otrova koji, baš kao i pčelinji i osinji, ali i nekih zmija, sadrži citolički peptid koji oštećuje tkivo tako da žrtvama nerijetko ostaju ožiljci veličine rupe od metka. Osim toga, otrov im sadrži i neurotoksin mandaratoksin.

Svake godine samo u Japanu od njihova ubodu umre 40-ak ljudi. Žrtve koje ugrizu 10-ak puta trebaju zatražiti pomoć liječnika čak i ako nisu alergične jer otrov može izazvati otkazivanje bubrega. Odlični su letači. Putuju brzinom od 40 km na sat pa bježanje ne pomaže, a dnevno mogu preletjeti 100-tinjak km. Jedan stršljen u minuti može ubiti 40-ak pčela. Kada je smrtno ranjen, stršljen ispušta feromone koji druge pripadnike roja pokreću u napad. Stoga je uništavanje njihovih gnijezda iznimno opasno.

Vrlo su agresivni predatori, a napadaju srednje i velike kukce poput pčela i drugih osa. Privlače ih jarke boje i miris ljudskog znoja. Posebno agresivni postaju kada ljudi trče.

Kada su stršljeni posebno opasni?

Stršljeni najčešće napadaju koncem ljeta i početkom jeseni u sezoni parenja. Osobito agresivni postaju pred kraj sezone, početkom kolovoza. Napade najčešće izazivaju ljudi svojim aktivnostima u blizini njihovih gnijezda u šumama, voćnjacima ili u kućama. Osjetljivi su na trčanje i mahanje rukama, odnosno na sve pokrete koje doživljavaju kao agresiju. Reagiraju i na miris znoja i žive boje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.