Pojmovi u agrotehničkim mjerama

415
Spread the love

Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Tlo je samostalno živo i dinamičko prirodno-povijesno tijelo, nastalo postupnim razvojem iz trošina stijena djelovanjem mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa koji ovise o konstelaciji pedogenetskih faktora, temeljem čega tla poprimaju svojstva karakteristična za svaki pojedini tip tla.

Nerazložena organska tvar u tlu je komponenta tla sastavljena od biljnih i životinjskih ostataka u različitim fazama razgradnje (stanice i tkiva organizama i nove sintetizirane tvari u tlu).

Humus predstavlja stabilnu organsku tvar tla nastalu procesom humifikacije, tj. razgradnjom organske tvari i resintezom nastalih produkata, a sastavni je dio organske tvari tla s kojom zajedno pozitivno utječe na rast biljaka i procese pedogeneze, ali jednako tako i na druge fizikalne, kemijske i biološke značajke tla.

Erozija tla je proces kojim se dio čestica tla prirodno i antropogenim djelovanjem pod utjecajem prirodnih sila – vode (samo na nagnutim terenima) i vjetra odvaja od svoje mase i premješta na manju ili veću udaljenost.

Konvencionalna obrada tla je sustav obrade koji podrazumijeva primjenu pluga, odnosno oranja u osnovnoj obradi, kao i veći broj različitih oruđa za dopunsku obradu tla, a predstavlja intenzivan, energetski vrlo zahtjevan i okolišno izrazito degradirajući sustav obrade tla.

Reducirana obrada tla predstavlja sustav obrade kojim se u odnosu na konvencionalni sustav smanjuje broj radnih zahvata i dubine obrade, a gotovo redovno se izostavlja oranje tla te je u usporedbi s konvencionalnim sustavom manjih energetskih zahtjeva i s manjim okolišno degradirajućim učinkom.

Konzervacijska obrada tla konceptualno pripada konzervacijskoj poljoprivrednoj proizvodnji, a definira se kao sustav obrade kod kojeg nakon svih radnih zahvata obrade tla i sjetve sljedećeg usjeva pokrivenost površine iznosi najmanje 30%, a prioritetni cilj joj je zaštita tla od erozije, održavanje povoljne vlažnosti tla, kao i očuvanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tla.

Njega usjeva predstavlja primjenu niza mjera i postupaka koji za cilj imaju obraniti biljku od nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika, kao i osigurati vegetacijske čimbenike u dovoljnim količinama i u povoljnoj mjeri, a uključuje mehaničke, fizikalne, kemijske i biološke skupine mjera.

Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji za cilj ima ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti, a temelji se na tri međuovisna principa: minimalnom setu zahvata obrade tla, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostatcima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu).

Biljni ostatci predstavljaju sav nadzemni i podzemni biljni materijal preostao nakon ubiranja glavnog uroda (specifično za svaku poljoprivrednu biljnu vrstu), odnosno, vrijedan materijal s kojim se mora postupati na primjeren i agroekološki održiv način.

Gnojiva predstavljaju organske ili anorganske, prirodne ili sintetske tvari, kojima se biljci osiguravaju potrebna hraniva za rast i razvoj u cilju tvorbe prinosa, dok gnojidba tla predstavlja agrotehnički zahvat primjene gnojiva u tlo ili na biljku.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.