Ukusna bukvica

Poznato je kako je obična bukva naša najrasprostranjenija i jedna od najznačajnijih vrsta drveta. Ljubiteljima prirode daje za jelo mlade listove, pupove i unutrašnju koru.

U proljeće ubrani i svježe pripremljeni sasvim mladi i prozirni listovi bukve daju ukusnu salatu. No, najznačajniji i najvrjedniji dar bukve je sjeme – bukvica. Nalazi se u kožasto-drvenastoj ljusci s mekanim bodljama, po jedna ili dvije do tri zajedno. Kada krajem rujna plod sazrije, ljuska se rascijepi na četiri dijela i sjemenke ispadaju.

Obilniji rod bukvica ima obično svake četvrte do pete godine. Rado ju jede divljač, glodavci, mnoge ptice i druge životinje. Ovisno o urodu, trajanju i visini snježnog pokrivača sačuva se manje ili više bukvica do proljeća. Nekad su se domaće svinje puštale u šumu zbog bukvice, kao i zbog žira.

Bukvica je duguljasta, trobridna, na vrhu ušiljena, s donje strane zaobljena, crvenosmeđe boje. Dugačka je oko centimetar i pol. Izvana je obavijena kožastom lupinom, a unutra je jezgra, koja je okusa sličnog lješnjaku. Sigurno je da je bukvicu jeo pretpovijesni čovjek, a i danas je (prijesnu) negdje jedu djeca i pastiri. Ukusnija je i slađa od žira. Bukvica sadrži više od 40 posto masnog ulja, dosta škroba i šećera, treslovine, oko 125 mg na 100 g vitamnina E, te alkaloid fagin.

Može se jesti sirova, ali u većim količinama zbog toksičnih tvari (fagin) može izazvati mučninu, glavobolju i bunilo koje je slično pijanstvu. Pržene bukvice ne izazivaju teškoće, jer se štetne tvari razgrađuju na temperaturi od 100 do 120 stupnjeva. Od pržene i mljevene bukvice mogu se pripremati razni slastičarski proizvodi. Uz dodatak brašna od pšenice ili druge strne žitarice mogu se pripremati kolači, lepinje, palačinke, a kruh je ukusniji od običnog.

Pržena bukvica može poslužiti i kao nadomjestak za kavu. Ulje iz bukvice je dobro za jelo i tehničku uporabu. Može se dobiti hladnim i vrućim prešanjem. Prvim načinom dobije se visokokvalitetno i ukusno ulje, koje ima slamnato žutu boju. Dugo se može čuvati a da ne izgubi kakvoću i ne postane gorko. Drugim načinom dobije se nešto više ulja, ali je tamnije i brže se kvari pa je pogodnije za tehničke potrebe. Ulje od bukvice koje je dobiveno hladnim prešanjem, potpuno može zamijeniti maslinovo, orahovo, makovo i bademovo ulje u pekarstvu, konzerviranju, pripremanju slastičarskih proizvoda, salata, predjela i glavnih jela.