Zaštita od bakterijske paleži jabuka

Bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) opasna je bakterijska bolest ne samo jabuka i krušaka već i mnogih drugih vrsta obzirom da napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova.

Osim jabuka i krušaka bolest napada dunju, glog, oskorušu, mušmulu te još neke koštičave i ukrasne vrste. Zbog zastupljenosti u našoj proizvodnji, bakterijska palež može nanijeti velike gospodarske štete. Raširena je u gotovo svim europskim zemljama.

Bakterijska palež jabuke – Erwinia amylovora spada u novije bolesti jabuka. Donesena je iz Amerike u Europu 1957. godine. Prvi puta je ustanovljena u Engleskoj. U Hrvatskoj je zapažena 1995. godine u Nuštru i okolici Osijeka, a zatim po čitavoj istočnoj Slavoniji. Nakon pojave poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaražena stabla su krčena i spaljivana no bolest nije iskorijenjena unatoč uloženim naporima.

Prema HZPSS-u u Republici Hrvatskoj proširena je u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji s tendencijom daljnjeg širenja zaraze. Stoga je neophodno u praksi provoditi prognozu pojave bakterijske paleži kako bi se obavilo pravovremeno preventivno suzbijanje i usporilo njeno širenje izvan karantenskog područja te smanjile štete u voćnjacima.

Potrebno je pratiti i pregledavati voćnjak, a posebno ako je zaraza uočena prethodne godine.

Na zaraženim stablima lišće često ostaje na stablu sve do proljeća. Grane na kojima je ostalo to lišće treba energično stresti tako da padne, pokupiti te odnijeti iz voćnjaka. Ukoliko ima zaraženih plodova njih također treba odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Posebno treba obratiti pozornost na promjene na granama i deblu. Također se može primijetiti jantarnožuti ili smeđi iscjedak – eksudat.

U zelenoj rezidbi, sve grane na kojima se primijeti zaraza treba orezati ispod prijelaza iz bolesnog u zdravi dio tkiva jabuke barem 30 cm ispod prijelaza. Mjesto reza potrebno je premazati 3%-nom otopinom bakrenog pripravka. Zaražene grane, plodove, a tamo gdje je moguće i lišće treba sakupiti u vreće i spaliti. Prilikom svakog zahvata reza potrebno je dezinficirati alat (škare ili pilu) 70%-nim alkoholom, formaldehidom ili varikinom. Sve orezane biljne dijelove ne bacati na tlo već stavljati u najlonske vreće ili traktorske prikolice pokrivene folijom. Sav orezani materijal zajedno s folijom potrebno je spaliti.

U slučaju da je zaraženo deblo, preporučuje se izvaditi cijelu voćku.

Kemijske mjere zaštite provode se preventivno u početku vegetacije fungicidima na osnovi bakra (kao i za suzbijanje krastavosti jabuke) te u cvatnji primjenom fosetila. Primjena bakrenih fungicida preporučuje se i u jesen, odmah nakon opadanja lišća.

Između sorata jabuka postoji razlika u otpornosti na bakterijsku palež. Kao jako osjetljive podloge autori navode podloge M9, M26, O3. Od sorata jako osjetljive su Braeburn, Fuji, Pink Lady, Gala, Jonathan, Yellow transparent, relativno osjetljive su Red Delicious, Liberty, Prima, Redfree, Priscilla, a osjetljive su Granny Smith, Golden Delicious, Jonagold, Sharon i dr.