Jagode u ekološkom uzgoju

59

Najčešći sustavi uzgoja jagode su jednoredni ili dvoredni uzgoj na humke ili u razini tla. U ekološkoj proizvodnji jagoda zabranjen je hidroponski način uzgoja.

Kod jednorednog uzgojnog oblika razmak između redova se kreće od 70 do 90 cm, a unutar reda 20 do 30 cm. Pri dvorednom uzgoju jagode razmaci sadnje između redova jedne trake je 40-50 cm, a razmak između dva para redova je 80-100cm. Za uspješnu proizvodnju jagode u ekološkom uzgoju kao pokrovni materijal za tlo koriste se biorazgradive folije ili malč organskog podrijetla (slama, piljevina i sl.) čija uloga je da spriječi pojavu korova, nastajanje pokorice, smanji gubitak vlage, smanji pojava bolesti, plodovi ostanu čisti itd. U ekološkom uzgoju jagoda nije dopušteno korištenje PVC folija. Jagoda je osjetljiva na stres od suše tijekom ljetnih mjeseci, te treba osigurati sustav za natapanje kap po kap. Perforirane cijevi ili trake se postavljaju ispod folije prije sadnje. Najkvaliteniji je ručni način sadnje, gdje se korijen jagode prije sadnje natapa u otopinu svježeg govedskog gnoja, ilovače i vode u omjeru 1:1:1. Nakon sadnje sadnice se moraju dobro zaliti vodom.

Na manjim nasadima često se jagoda sadi u kombinaciji s povrtnim kulturama. Da bi jagoda kao glavna kultura imala što manje štetnih posljedica od uzgoja povrća kao međukulture, nasad se mora obilato gnojiti i natapati. Kao dobar susjed jagode preporuča se sadnja češnjaka, graha, salate, poriluka, špinata i vlasca. Osobito se preporuča sadnja češnjaka kao međukulture jer svojim mirisom odbija štetočine, glodavce i bolesti biljaka.

Tijekom vegetacije treba provoditi agrotehničke mjere na vrijeme i kvalitetno. Zaštita mladih sadnica jagode provodi se zastiranjem slamom ili postavljanjem niskih tunela. Jagode koje se uzgajaju na u niskim tunelima dozrijevaju 7 do 10 dana ranije i postižu veću cijenu na tržištu. U fazi najintezivnijeg rasta jagode počinju se stvarati vriježe za čiji razvoj biljka troši mnogo hrane. Uklanjanjem vriježa prinosi ploda jagode su veći do 50%. Nakon sadnje, kako bi se osigurao bolji primitak sadnica preporuča se češće natapanje, te u fazi rasta i zriobe plodova zbog intenzivne metaboličke aktivnosti, koja mora biti praćena i s adekvatnom adsorpcijom hranjivih elemenata.

Za određivanje pravovremene potrebe jagode za vodom koristi se uređaj tenziometar. Za snažan poticaj rasta jagode tijekom vegetacije može se provoditi i folijarna gnojidba biljnim tekućim gnojivima dobivenih od koprive, gaveza, preslice, kamilice i dr. Jagoda ima povećani zahtjev prema kaliju, dok može tolerirati nižu razinu količine fosfora i dušika u tlu. Gnojiva na bazi kalija dozvoljena u ekološkom uzgoju jagode su drveni pepeo (ako kemijski nije obrađen nakon sječe), proizvodi od morskih algi, gnojiva od peradi, sušeni goveđi gnoj i koštano brašno. U nasadu jagode korov se suzbija fizikalnim i mehaničkim načinom. Suzbijanje štetočina u ekološkom uzgoju jagoda provodi se preventivnim agrotehničkim mjerama koje sprečavaju pojavu i širenje štetočina, te korištenje sorti jagoda otpornije na štetočine. Najvažniji štetnici jagode su jagodina pipa (Rhynochites germanicus), jagodin cvjetar (Anthonomus rubi), lisna uš (Aphis forbesii), crveni pauk (Tetranychus. sp), savijač (Acleris comariana). Prirodne neprijatelje štetočina jagode treba štiti i stvoriti im povoljne uvjete za život.

Za suzbijanje štetočina u ekološkom uzgoju jagoda dopuštena je uporaba feromona, repelenata, predatora, nametnika, superparazita, mehaničkih prepreka za puževe, mreže, klopke, vapno, betonit, vodeno staklo, pepeo drveta, homeopatskih i biodinamickih pripravaka. Dopuštena je uporaba biljnih pripravaka, ekstrakta i čajeva (kopriva, luk, preslica, paparat i dr.) kao sredstava za zaštitu bilja pripremljenih na proizvodnoj jedinici od prisutnih biljaka.

Najvažnije bolesti jagode su siva plijesan (Botrytis cinerea), siva pjegavost lista ( Mycosphaerella fragariae), crvena pjegavost lišća (Marssonina fragariae), pepelnica (Sphaerotheca macularis, S. aphanis), smeđa pjegavost lišća ( Gnomonia comori), venuće jagoda (traheoverticilioza) (Verticillium albo-atrum i V. Dahliae), trulež korijena ili fitoftora.

Protiv gljivičnih bolesti dopušteno je korištenje vodenog stakla (kalijev silikat), kamenog brašna, kalijev permanganat, sumpor u prahu, močivi sumpor najveće koncentracije do 0,7%, sumporni pripravci u kombinaciji, bakar i bakreni pripravci, Bacillus thuringiensis (BT pripravci), uljne emulzije na bazi para niskih ulja, želatina, kameno brašno, etilni alkohol, kalijev sapun, smeđi meki mazivi sapun konc. do 3%).

Radi očuvanja svježine plodova, jagode se beru ujutro jer su plodovi tada hladniji i duže svježi. Zbog visokog sadržaja hranljivih i ljekovitih sastojaka plodovi jagode su iznimno cijenjeni za potrošnju u svježem stanju i kao sirovina za prehrambenu industriju. Plodovi za industrijsku preradu moraju biti bez čaški i peteljke, a za konzumaciju u svježem stanju plodovi se beru sa čaškom i peteljkom dužine do 1 cm. Gospodarstva koja namjeravaju pokrenuti ekološku proizvodnju jagode trebaju imati osnovno znanje o sustavu ekološke proizvodnje, ući u sustav nadzora od strane kontrolnih tijela radi ostvarivanja poticaja, te surađivati sa savjetodavnom službom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.