Uljana repica i tikva u ishrani peradi

1114

Uljana repica zbog svoje relativno niske cijene u odnosu na druge uljarice i dobre adaptabilne sposobnosti na različite uvjete uzgoja, najraširenija je uljna kultura u Europi.

Kultura uljane repice ima veliku plodorednu vrijednost, jer rano napušta tlo i omogućuje pravovremenu obradu tla za sljedeći usjev, a i sjetvu postmih usjeva. U proizvodnji ulja iz uljane repice ostaju velike količine sačme i pogače uljane repice koja predstavlja dobar izvor sirovih bjelančevina (od 30 do 35 %).

Zbog relativno visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina nusproizvodi uljane repice ulje, sačma i pogača mogu se koristiti u hranidbi peradi, a u svrhu obogaćivanja peradskih proizvoda omega-3 masnim kiselinama, odnosno smanjenje PUFAn6/PUFAn3 omjera u obroku ljudi. U hranidbi tovnih pilića, pu¬rana i gusaka preporučuje se upotreba do 10% sačme i pogače uljane repice, a u hranidbi kokoši nesilica do 8%.

Tikva uljanica (golica) je plemenita varijanta stočne tikve. Na osnovu izgleda sjemena razlikuju se tikva uljanica – golica koja je bez ljuske i uljana tikva s ljuskom čije su sjemenke pokrivene čvrstom, bijelom ljuskom.

Najvažniji sastojci tikve uljanice su ulje, bjelančevine i vitamini, prije svega vitamin B. Postupkom dobivanja ulja stvaraju se ostaci koji i dalje sadrže određenu količinu ulja, te drugih važnih sastojaka. Masa koja ostane nakon prešanja i izdvajanja ulja se naziva bučina pogača. Ostatak ulja nakon prešanja do gotovo 10 % daje pogači visoku ješnost, a iznimno visok udio proteina (57-60 %), pogaču ističe za proteinsko kr¬mivo u hranidbi peradi u količini do 10 % u krmnim smjesama.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.