Podunavska guska

Kao i u slučaju dravske i posavske guske, u dijelu kontinentalne Hrvatske uz rijeku Dunav uzgajala se domaća guska, slična divljoj, pri čemu se na području Dunava navodi dunavska ili podunavska guska.

Danas se taj tip guske nalazi vrlo rijetko u Podunavlju uz rijeku Dunav i pritoke. Na području Hrvatske ova je guska prisutna u njenu najistočnijem dijelu. O uzgojnoj povijesti i osobinama ove pasmine vrlo je malo podataka jer znanstveno istraživanje populacije nikada nije provedeno.

Podunavska guska ima veliku važnost za povijesni i kulturni identitet hrvatskog Podunavlja, a posebno Baranje i Srijema. Taj je povijesno-kulturni identitet danas uvelike zaboravljen, te ga je potrebno obnoviti.

Podunavska guska važna je za očuvanje ukupnog stanja biološke raznolikosti staništa uz rijeku Dunav, a posebno staništa močvara i periodički plavljenih travnjaka.

Opis podunavske guske slaže se načelno s opisom posavske guske, osim što je podunavska znatno krupnija i od posavske i dravske guske i doseže 5-7, a u tovu čak i do 10 kg težine te ima karakteristično dugo i kovrčavo perje, koje se često vuče po zemlji. Pojedini autori ističu njenu kasnozrelost te česte slučajeve obojenosti perja u boji divlje guske.

Populacija dunavske guske bila je proširena u Podunavlju, na području Baranje te Srijema, isključivo uz rijekuDunav i pritoke. Slične, sršaste guske mogu se i danas naći uz Savu, naročito na području Zagrebačke županije i slavonskih županija, vjerojatno kao populacijski drift, zbog utjecaja nabavljenih gusana podunavske pasmine.Današnje stanje populacije nije poznato.

Najveća prednost podunavske guske, njena izrazita prilagođenost na okolišne uvjete, otpornost na bolesti i prilagođenost na uvjete močvara i periodički poplavnih pašnjaka, danas je vrlo zanimljiva i za daljnju selekciju i za ekstenzivni uzgoj. Ujedno, podunavska guska je potencijalna pasmina za proizvodnju cijele serije izvornih tradicionalnih proizvoda.

Populacija podunavskih gusaka danas se drastično smanjila, prvenstveno uslijed melioracije velikih rijeka i smanjenja vodenih staništa, preoravanja i melioracija pašnjaka, migracija seoskog stanovništva, sintetske zamjene za perje, kao i nepostojanja organiziranog otkupa, prerade, plasmana i marketinga guščjih proizvoda.Međutim ne treba zaboraviti ni posljedice Domovinskog rata, koji je na prostoru Podunavlja ostavio neizbrisive tragove, između ostalog, i na populaciju podunavskih gusaka.