Važan čimbenik očuvanja zdravlja, samim time i bolje produktivnosti koza u uzgoju jesu odgovarajuće mikroklimatske prilike u kozarniku.
Stoga se za osiguravanje kvalitetnih uvjeta držanja u pogledu mikroklimatskih prilika, mora voditi briga o slijedećem:
– Temperatura u staji za odrasle životinje optimalno treba biti između 10 i 15ºC, a za jarad između 15 i 20ºC (ne bi trebala biti ispod 12ºC). Minimalna temperatura zraka u kozarniku za koze je 6ºC, a maksimalna 27ºC.
– Posebno je važno izbjegavati niske temperature, te visoke i nagle temperaturne oscilacije.
– Vlažnost zraka u kozarniku ne smije biti manja od 60% niti viša od 80%, a optimalna vlažnost zraka je između 65 i 75%.
– Izbjegavati prenatrpanost kozarnika životinjama jer to negativno utječe na vlažnost zraka, a zasićenost zraka vlagom nastaje: disanjem životinja, lučenjem mokraće i stajnjaka, nedostatkom prostirke, lošim održavanjem pojilica i dr.
– Predvidjeti i osigurati ventilaciju zraka u staji što je jako važno za održavanje zraka u staji svježim, bez nedopuštenih koncentracija štetnih plinova koji nastaju isparavanjima izmetina i mokraće, ali i disanjem životinje izlučuju ugljični dioksid i vodenu paru.
– Maksimalne dozvoljene koncentracije štetnih plinova u kozarniku su: 0,035% ugljičnog dioksida, 0,015 amonijaka, 0,003 ugljičnog monoksida i 0,002 sumporovodika.
– Ventilacije zraka se provodi električnim ventilatorima potrebnog kapaciteta, a u prosječnim i manjim uzgojima ventilacija se obavlja prirodnim tokom zraka.
– Potrebno je izbjegavati propuh, a brzina strujanja zraka ne smije biti veća od 0,5 m/s.
– Za optimalne uvjete smještaja, po kozi se treba osigurati 30m3 svježeg zraka po satu u zimskim mjesecima, a 120m3 svježeg zraka po satu tijekom ljeta.
– Kozama je potrebno osigurati i dovoljno svijetla u objektima, što se postiže postavljanjem prozora tako da njihova površina iznosi 1:20 u odnosu na podnu površinu ili postavljanjem žarulja koje omogućavaju 60 luxa/m2 površine.
Higijenski uvjeti u kozarniku
Higijenski uvjeti smještaja koza imaju nezanemariv utjecaj na zdravlje životinja. Stoga se u cilju očuvanja zdravlja, uspješnog razvoja grla u uzgoju i njihove proizvodnosti, velika važnost treba posvetiti mjerama čišćenja i održavanja povoljnih higijenskih prilika. Cilj čišćenja jest otklanjanje uvjeta za razvoj štetnik mikroorganizama, prvenstveno patogenih koji u životinja uzrokuju zarazne bolesti i razne infekcije, pad proizvodnje, a u krajnjem slučaju mogu dovesti i do uginuća grla. Za osiguravanje potrebnih higijenskih uvjeta potrebno je provoditi redovno temeljito čišćenje i dezinfekciju u kozarnicima, i to bar dva puta godišnje.
Sama dezinfekcija treba započinje mehaničkim čišćenjem, pri čemu se izbacuje i potom spaljuje ili kompostira postojeća stelja i hrana iz kozarnika. Zatim se površina i oprema u kozarniku dobro oriba i ispere hladnom vodom. Nakon što se staja i oprema osuše slijedi njihova dezinfekcija tj. temeljito prskanje u više navrata otopinom odgovarajućeg dezinfi cijensa. Nakon što se objekt potpuno osuši, životinje se mogu ponovno useliti u staju.
Dezinfekcija zemljišnih podova obavlja se na način da se prvo otkloni površinski sloj zemlje u debljini oko 10 cm. Zatim se treba nasuti pod novim, nezaraženim slojem zemlje s drugog mjesta koji se potom poprska dezinfi cijensom (klorno vapno, formalin, ili neki dr.).
Na većim farmama poželjno je na ulazu postaviti dezbarijere. To su obično betonska udubljenja u tlu preko kojih se mora preći, a ispunjeni su agresivnijim dezinficijensima. Na taj način se sprečava unošenje mikroorganizama u staju.