Agrotehnika proizvodnje češnjaka

5345

Priprema tla počinje rano u jesen dubokim oranjem na 25-35 cm. Prije sadnje se površina poravna, čemu treba obratiti veliku pozornost, posebno pri jesenskoj sadnji.

cesnjak

Stajanje vode na površini tla uzrokuje uginuće biljaka. Ne podnosi direktnu gnojidbu stajskim gnojem, jer mu se produžava vegetacija i smanjuje kvalitet. Za 10 t prinosa troši: 40 kg N, 12 kg P2O5 i 30 kg K2O. Gnoji se kompleksnim mineralnim gnojivom NPK 12:12:12 u količini od oko 700 kg/ha i to 2/3 PK prije dubokog oranja, a ostatak prije predsjetvene pripreme tla i u prihrani. Vrlo dobro reagira na gnojidbu kompostom, koji se obično dodaje u količini od 20-40 t/ha. Tlo za uzgoj češnjaka mora sadržavati i sumpor.

Pretkulture moraju ostaviti tlo dobro prorahljeno Prije sadnje se površina poravna, čemu treba obratiti veliku pozornost, posebno pri jesenskoj sadnji. Stajanje vode na površini tla uzrokuje uginuće biljaka

Sadnja

Sade se samo dobri i zdravi češnjevi. Od krupnijih češnjeva, uz jednake uvjete, dobiju se kvalitetniji prinosi. Jesenski češnjak sadi se u listopadu, a proljetni u veljači u mediteranskom i ožujku u kontinentalnom području. Sadi se na međuredne razmake 15-20 cm i razmake u redu 10-15 cm. Može se saditi i u trake. Potrebna količina češnjeva je 500-600-800 kg/ha.

Jesenski češnjak sadi se na 4-5 cm, a proljetni na 2-3 cm dubine. Niče za 10-15 dana. Za proizvodnju zelenog češnjaka, koji će se trošiti u svježem stanju tijekom proljeća, kao sadni materijal koristi se jesenski češnjak. Ako nema dovoljno jesenskog, može se koristiti i proljetni češnjak, ali se dobiju manji prinosi. Sadi se u listopadu na dobro pripremljenom tlu na međuredne razmake 10-15 cm i razmake u redu 10-12 cm, pa je potrebno oko 1500 kg/ha sadnog materijala. Njega se sastoji od pljevljenja, okopavanja i prihrane dušičnim gnojivima. Kod nas se češnjak uzgaja bez navodnjavanja.

Ne podnosi često okopavanje. Jesenski češnjak dozri krajem srpnja i početkom kolovoza, a i proljetni također. Do tog vremena lišće požuti, omekša i vene. Ne čeka se da lišće potpuno uvene, jer se onda pri berbi lišće otkida, pojedini češnjevi odvajaju se iz glavice, a i teško se čuva tijekom zime. Bere se za suhog vremena. Vadi se motikom, a na laganim tlima rukom ili specijalnim strojevima. Nakon vađenja se suši i to na polju ako je suho i toplo vrijeme.

Rasprostire se u tankim slojevima. Treba izbjegavati direktno Sunčevo svjetlo. Suši se 6-10 dana i nakon toga se slaže u spremišta u tankim slojevima. Zatim se reže stabljika na 4-5 cm iznad lukovice, koje se stavljaju u letvarice. Prinos iznosi 10-20 t/ha i više. Čuva se na suhom i zračnom mjestu pri temperaturi od 0-3°C. Ako nema dovoljno zraka, trune. Proljetni češnjak bolje se čuva nego jesenski, s tim da se jesenski bolje čuva što su temperature bliže 0°C.

Češnjak se u našem klimatu razmnožava vegetativno iz češnjeva, pa daje dobre prinose ako se sadni materijal čuva na temperaturi od oko 10°C. Ako se čuva na 20-24°C, a sadi na proljeće kasno, lišće raste do kraja vegetacije i nema formiranja češnjeva.

Ako se prvo čuva na 12-14°C, a onda na 24-28°C sve do sadnje, slabije će vegetirati i mnoge biljke neće dati češnjeve. Ali, ako se prvo čuva na 24-28°C, a onda na 12-14°C, razvija se normalno. Bez obzira na režim čuvanja, kasna sadnja (travanj, svibanj) rezultira malim prinosom i razvojem tzv. “jednoglavog češnjaka” (bez češnjeva).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.