Fiziološki poremećaji salate

3380

Salata ima izuzetno kratak period vegetacije do tehnološke zriobe, pa zbog toga treba lako pristupačna hranjiva. Izuzetno je osjetljiva na različite fiziološke poremećaje, a ti simptomi se u praksi često mijenjaju sa simptomima uzročnika bolesti.

Salata je povrtna kultura koja ima kratak period vegetacije. Kako bi nesmetano rasla, tijekom vegetacijskog perioda mora imati lako pristupačna hranjiva. Salata dobro reagira na organsko gnojivo, s tim da ono mora biti dobro kompostirano. Nedovoljno kompostiran stajski gnoj pospješuje razvoj različitih uzročnika biljnih bolesti. Kod uzgoja salate organsko gnojivo se najčešće koristi za gnojidbu predkulture.

Za prinos od 30 t/ha salata treba 80-120 kg dušika, 30 kg P2O5, 150 kg K2O, 40 kg CaO i oko 15 kg MgO. Potrebnu količinu dušika potrebno je dati u više navrata (30% prije sadnje, 30 % dva do tri tjedna nakon sadnje i 40 % tri tjedna pred berbu, kada je i najveća potreba za dušikom).

S primjenom mineralnih gnojiva ne smije se pretjerati. Naime, salata je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, pogotovo u uvjetima nedostatka vode u tlu, kada može doći do različitih oštećenja (rubne paleži, kasnijeg formiranja glavica koje su vrlo često rahle).

Suha rubna palež

Simptomi se javljaju na rubu starijeg lišća, a mogu se pojaviti i smeđe mrlje na plojci lišća. Početni simptom je kovrčanje lišća, tako da se vidi donja strana lista. Ova pojava je najčešća u zaštićenim prostorima, na jesenskim i zimskim hibridima, nakon tmurnog i vlažnog vremena, kad nastupe vedri dani. U takvim uvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode, jer je u prethodnom razdoblju bila slaba aktivnost korijena. Listovi u glavici imaju još dovoljno vode, ali stariji listovi rozete trpe manjak vode, što uvjetuje sušenje rubova lista. Bujnije biljke su više osjetljive.

Obična rubna palež

Simptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom za vrijeme sunčanih i toplih dana. Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljaju se mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista. Rubovi listova postaju žućkasti, a poslije posmeđe. Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velika transpiracija. Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu.

Mliječna rubna palež

Simptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu fazu. Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa, uzrokujući visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice. Simptomi se pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima na otvorenom. U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa). Mlijeko oksidira i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice. Tkivo brzo propada a zbog visoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi.

Staklavost

Ova pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uzgoja u zaštićenim prostorima, nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog niske transpiracije. Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori se napune vodom umjesto zrakom, pa taj dio lista djeluje staklasto. Pri višim temperaturama staklasto tkivo brzo odumire.

Oštećenja od niskih temperatura

Simptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnog uzgoja na otvorenom. Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostorima, presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja. Površina lista se nabora, a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice. Na tom dijelu tkivo postaje krhko i može napuknuti.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.