Važnost kemijske analize tla za potrebe gnojidbe

949

Zadatak čovjeka je sačuvati tlo od zagađenja i proizvesti zdravstveno ispravnu hranu. To se može provesti samo pravilnom primjenom mineralnih gnojiva. Prvi preduvjet za pravilnu ishranu i gnojidbu je kemijska analiza tla, a prava vrijednost analize je samo ako se pravilno uzimaju uzorci tla.

analiza tla

Temelj pravilne gnojidbe

Temelj svake pravilne gnojidbe je utvrđeno stanje pristupačnih biljnih hranjiva u tlu na kojem se namjerava uzgajati određena kultura. Ujedno, potrebno je znati ostala fizikalna i kemijska svojstva tla, klime te potrebe kultura na biljnim hranjivima. Stoga je važno barem svake četiri do pet godina uzimati uzorke i napraviti kemijsku analizu tla. Osim toga, za sve trajne nasade (voćnjaci i vinogradi) prije podizanja nasada moraju se uzeti uzorci tla i utvr-diti stanje hranjiva u tlu. Na temelju toga primijenit će se veće količine potrebnih biljnih hranjiva prije sadnje, na zalihu u dublje slojeve tla, koje će onda nasadi koristiti tijekom svojeg dugogodišnjeg rasta i razvoja.

Sadržaj hranjiva u tlu

Kada utvrđujemo temeljne elemente plodnosti tla kemijskom analizom, potrebno je utvrditi sadržaj osnovnih bilj-nih hranjiva dušika (N), fosfora (P2O5) i kalija (K2O), pH vrijednost i sadržaj humusa.

Od ovih svojstava tla vrlo je važna pH vrijednost ili kiselost tla koja može izazvati blokiranje hranjiva u tlu tako da ih biljke ne mogu usvojiti. Ako je pH vrijednost ispod pH 6,5 govorimo o kiselosti, a ako je iznad pH 7,5 govorimo o alkalnosti. I u jednom i drugom slučaju može doći do poremećaja usvajanja hranjiva od strane biljaka. pH vrije-dnost većine kulturnih tala kreće se u rasponu od pH 5,0 – pH 8,0. Utvrđivanjem pH vrijednosti odlučit ćemo je li potrebno bilo kakvo popravljanje (kalcizacija – popravljanje kiselosti ili sadrenje – popravljanje alkalnosti). U na-šim poljoprivrednim tlima češća je kiselost pa stoga treba primijeniti mjeru kalcizacije, odnosno primjenu vapne-nog materijala kako bi se smanjila kiselost tla.

Potrebe materijala za kalcizaciju su u prosjeku od 2 – 3 tone u jednokratnoj primjeni. Kod ekstremne kiselosti tla, ispod pH 4, kalcizaciju je bolje izvoditi kroz nekoliko godina za redom i tako postepeno podizati pH vrijednost do optimalne. Dovođenjem pH vrijednosti u granice optimalnosti omogućuje se biljkama lakše i bolje usvajanje hra-njiva iz otopine tla. Većina poljoprivrednih kultura svoj optimum za rast i razvoj nalazi u rasponu od pH 5,5 – pH 7,0.

Prema sadržaju hranjiva u tlu i zahtjevima kulture za određeni prinos lakše se određuje količina potrebnih gnojiva za ostvarenje visokih i kvalitetnih prinosa. Pri određivanju količine hranjiva treba uzeti u obzir i to da u najboljim uvjetima u tlu biljke mogu usvojiti do: 80% dušika, 40% fosfora, 60% kalija i 40% magnezija.

Znakovi da biljci nedostaje hranjiva

Posebni uvjeti u tlu, nedostatak hranjiva ili nedovoljno unošenje hranjiva u tlo mogu izazvati nedostatak pojedinih hranjiva za biljke. Ti nedostaci hranjiva pokazuju se na biljkama posebnim znakovima. Ako nedostaje dušik listovi postaju blijedo zeleni pa i žuti, a biljka zaostaje u porastu. Fosfor je neophodan u početku razvoja biljke pa ako je u nedostatku, starije lišće i stabljika dobiva ljubičasto crvenu boju. Kasnije tijekom rasta ti stariji listovi odumiru, a cijele biljke zaostaju u porastu. Pri nedostatku kalija biljke su slabije otporne na niske temperature (mraz), na sušu tijekom ljeta i na gljivične bolesti. Stariji se listovi nabiru i suše po rubovima, a može doći i do odumiranja cijelih listova. Kalij je biljno hranjivo koje utječe na kvalitetu plodova pa se njegov nedostatak očituje upravo na smanjenju kvalitete.

Ako utvrdimo da je tlo siromašno na fosforu, što znači da mu je sadržaj ispod 10 mg P2O5 na 100 g tla, potrebno je prije sjetve ili sadnje primijeniti gnojiva koja imaju naglašeni sadržaj fosfora kao što je MAP 11-52-0. U os-talim slučajevima srednje do dobre opskrbljenosti fosforom, kada je sadržaj od 10 – 30 mg P2O5 na 100 g tla, primjenjuju se formulacije koje sadrže i fosfor i kalij kao što su NPK 5-15-30; NPK 7-20-30; NPK (SO3) 7-14-21(24) te PK 20-30. Iste formulacije koriste se pri većoj potrebi tla za kalijem, ali se dodaju navedena gnojiva u ve-ćim količinama. Na usvajanje fosfora iz otopine tla najviše utječu nepovoljni uvjeti u tlu, a posebno visoka kiselost koja može u potpunosti zaustaviti usvajanje fosfora od strane biljke.

Dodavanje hranjiva

Sva potrebna hranjiva trebaju se dodati u osnovnoj obradi tla i zaorati kako bi se potaknuo bolji i rast i razvoj ko-rijenove mase, što će osiguravati biljkama bolju stabilnost i veću otpornost u uvjetima suše.

Sadržaj humusa

Sadržaj humusa također je jedan od bitnih činitelja dobrog rasta i razvoja uzgajanih kultura. Neke kulture imaju povećane zahtjeve za sadržajem organske tvari u tlu, dok su neke druge kulture osjetljive na suvišak organske mase ili gnojidbu organskim gnojivima. Stoga se prema sadržaju humusa u tlu određuje potrebna gnojidba organskim gnojivima ili provođenje zelene gnojidbe (sjetve kultura koje se u fazi s najviše zelene mase zaoravaju u tlo). Sadržaj humusa omogućuje bolju mikrobiološku aktivnost u tlu, njegovu bolju strukturu te vodozračne odno-se. Samo dobro i pravilno ishranjene biljke mogu iskoristiti svoj genetski materijal i dati visoke i kvalitetne prinose.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.