Tajna plave ribe

233

Porazna je činjenica da su u svijetu, ali i Hrvatskoj, bolesti srca i krvnih žila najčešći uzrok smrtnosti.

Procjenjuje se da će do 2030. čak 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od bolesti srca i krvnih žila. Odnosno, svake dvije sekunde na svijetu će od posljedica srčanožilnih bolesti umrijeti jedan čovjek. Danas sve više ljudi boluje od bolesti koje su usko povezane sa srcem i krvnim žilama, kao što su povišen krvni tlak, ishemična bolest srca, moždanožilne bolesti…

Osim nasljednih, postoje i brojni drugi čimbenici rizika koji mogu pogodovati nastanku tih bolesti. Opisuju se u mnogim knjigama, navode u medijima i na internetskim stranicama. Pušenje, pretilost, povišeni krvni tlak i hiperlipoproteinemija među vodećim su uzrocima bolesti srca. Ubrajaju se u promjenjive čimbenike rizika na koje možemo utjecati.

Drugu grupu čine nepromjenjivi čimbenici rizika kao što su dob, spol i obiteljsko naslijeđe, na koje ne možemo utjecati. Veću sklonost za razvoj srčanožilnih oboljenja imaju osobe starije životne dobi i muškarci, a žene prije menopauze puno rjeđe obole.

U treću grupu čimbenika rizika svrstavamo one koji ovise o načinu života (pušenje, tjelesna aktivnost, uzimanje alkohola…), a podložni su promjenama. Smanjena tjelesna aktivnost znatno utječe na pretilost, a uz pogoršanje šećerne bolesti pridonosi i čestoj pojavi ishemijske bolesti srca. Uz to, loš utjecaj imaju i stres te druga psihička opterećenja.

Kraljevske omege

Kako bi se spriječila srčanožilna oboljenja, stručnjaci preporučuju da velik utjecaj imaju prije svega zdrava prehrana, a zatim tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine i stresa. Ključ zdrave prehrane za sprječavanje srčanožilnih oboljenja skriva se u prehrani bogatoj morskom ribom, posebice plavom. Ona obiluje višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama kojima se pripisuju brojni pozitivni učinci, kako općenito na ljudsko zdravlje, tako i na srce i krvne žile.

Prema položaju dvostruke veze u odnosu na posljednji ugljikov atom u lancu, višestruko ili polinezasićene masne kiseline dijele se na:

  1. omega-3 masne kiseline (imaju dvostruku vezu na trećem ugljikovu atomu od posljednjeg u lancu)
  2. omega-6 masne kiseline (imaju dvostruku vezu na šestom ugljikovu atomu od posljednjeg u lancu)
  3. omega-9 masne kiseline (imaju dvostruku vezu na devetom ugljikovu atomu od posljednjeg u lancu).

Ljudski organizam nije sposoban sam stvoriti dvostruke veze prije devetog ugljikova atoma u lancu. Zbog toga su omega-3 i omega-6 masne kiseline esencijalne za ljudski organizam, odnosno potrebno ih je unositi izvana (putem hrane i/ili dodataka prehrani). Jedna od značajnijih razlika među njima je način djelovanja u ljudskom organizmu. Naime, omega-3 masne kiseline imaju protuupalno djelovanje (zbog čega su blagotvorne za srčanožilni sustav). Većina omega-6 masnih kiselina (osim gama-linolenske masne kiseline) potiče upalne procese. Omega-9 masne kiseline u tom su pogledu nepristrane.

Masnije je zdravije

Tisućama godina riba i morski plodovi važan su i neizostavan dio ljudske prehrane. Riba se lovi i jede još od doba prapovijesti, a izuzetno su je cijenili Egipćani, Kinezi i Rimljani.

Prema raspodjeli masti, riba se dijeli na plavu i bijelu. Plava riba pohranjuje masti u masnim stanicama po cijelom tijelu, a bijela u jetru i donekle trbušnu šupljinu. Zato se, kad je riba posrijedi, kaže masnije je zdravije. Naime, upravo zbog većeg sadržaja masnih kiselina masna riba pruža više blagodati za zdravlje nego nemasna. Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja, tjedno trebalo jesti barem dva puta po 170 g ribe.

Plava riba na “leđima” i “bokovima” ima srebrnkaste pruge koje se odražavaju plavom bojom. Obično sadrži pet do 10 posto masti, a katkad i više. U Jadranskom moru plovi u velikim jatima i lovi se u velikim količinama. No, ipak, njezina godišnja potrošnja u Hrvatskoj iznosi samo oko 8,5 kg po stanovniku.

Plava riba kao namirnica vrlo je pogodna u prehrani osoba koje žele smanjiti tjelesnu težinu. Posebice se preporučuje u prehrani i dijetoterapiji oboljelih od srčanožilnih bolesti. Naime, tajna plave ribe je u njezinu obilju omega-3 nezasićenim masnim kiselinama koje imaju vrlo povoljan učinak na srce i krvne žile. Zato se smatraju i prirodnim lijekom za srčanožilne bolesti. Njihovo zaštitno djelovanje na srčanožilni sustav očituje se kroz smanjenje ukupne količine kolesterola, sprječavanje upale, antihipertenzivnog i antiaritmijskog učinka.

Ujedno, plava riba, kako sitna (srdela, inćun, papalina, skuša, lokarda i dr.) tako i krupna (tuna, palamida i dr.) u svakodnevnoj prehrani je izvor biološki vrijednih bjelančevina, vitamina A, B grupe i D, kalcija, željeza, cinka, kalija, fosfora, joda i selena.

Više o plavoj ribi pročitajte na Štitnjača.hr.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.