Anemija ili slabokrvnost

120

Anemija ili slabokrvnost je stanje kada u krvi nema dovoljno hemoglobina i/ili eritrocita. Anemije se morfološki dijele prema vrijednosti srednjeg volumena eritrocita (MCV). Srednji volumen eritrocita manji od 80 govori za mikrocitnu anemiju, vrijednosti MCV između 80 fl i 100 fl za normocitnu, a MCV iznad 100 za makrocitnu.

Vrste anemija

Prema kinetičkoj podjeli (mehanizmu nastanka) anemije se dijele na anemije zbog krvarenja, smanjenog stvaranja i ubrzanog propadanja eritrocita. Eritrociti ili crvene krvne stanice najbrojnije su stanice u krvi. Eritrocit je ispunjen hemoglobinom, bjelančevinom koja prenosi kisik po organizmu. Hemoglobin se sastoji od bjelančevine globina, prostetske (dodatne) skupine hema i željeza. Kisik se prenosi hemoglobinom vezan za željezo (razgradnjom hema nastaje bilirubin).

Uzroci manjka željeza

Najčešći uzroci gubitka ili manjka željeza (sideropenična anemija) jesu kronična krvarenja, pri čemu se manjak željeza razvija postupno i bez simptoma tijekom više mjeseci i godina, nedovoljno željeza u prehrani (vegeterijanci, alkoholičari), poremećena apsorpcija (želudac), povećane potrebe u trudnoći ili tijekom brzog rasta.

Minimalna dnevna potreba za željezom iznosi 1–2 mg jer se upravo toliko svakodnevno gubi eksfolijacijom („listanjem“) probavnog trakta. Uobičajena dnevna prehrana sadrži 10–20 mg elementarnog željeza, od čega se iskoristi oko 10%. Fiziološkog načina ekskrecije željeza iz tijela nema i ono se može gubiti samo krvarenjem.

Povećana potreba za željezom postoji u žena generativne dobi (vrijeme menstruacije), tijekom trudnoće i dojenja te u djece i adolescenata. Ukupna koncentracija željeza kod odraslih muškaraca iznosi 50mg Fe /kg tjelesne mase, a kod žena 40mg Fe/kg. Glavni udio prehrambenog željeza je iz mesa (hem).

Glavni su razlozi gubitka željeza preobilna i prečesta menstrualna krvarenja (menometroragije, potreban pregled ginekologa) , krvarenje iz probavnog trakta i crijevna parazitoza. Željezo iz biljne hrane je uglavnom neiskoristivo jer njegovu apsorpciju onemogućuju tvari koje se nalaze u biljkama (fitati, oksalati, i polifenolati).

U hrani se nalazi mješavina dvovalentnog i trovalentnog željeza, a za apsorpciju željeza je iznimno važna želučana kiselina koja Fe+ reducira u Fe2+ u kojem se obliku veže i dolazi u tanko crijevo gdje se otpušta i apsorbira (važno je i uzimanje lijekova koji otežavaju ili onemogućuju apsorpciju). Jedan od važnih laboratorijskih parametara koji ukazuje na mikrocitnu sideropeničnu anemiju su vrijednosti koncentracije hemoglobina manje od 120 g/L i vrijednosti MCV manji od 70 fl. Najsigurniji pokazatelj deficita željeza u organizmu je snižena vrijednost feritina u laboratorijskom nalazu.

Liječenje

Anemija nastala zbog manjka željeza liječi se normalizacijom hemoglobina u krvi (nekoliko tjedana davanja željeza), popunjavanjem zaliha u organizmu (još 2 – 6 mjeseci liječenja željezom) i izbjegavanjem nuspojava kod terapije željezom. Najbolja apsorpcija željeza iz peroralnih preparata (uzetih na usta) postiže se uzimanjem lijeka natašte, uz vitamin C, dok se uzimanjem uz jelo apsorpcija smanjuje za 50%. Odgovor na terapiju peroralnim željezom se očekuje za 5–10 dana, a normalizacija hemoglobina za dva mjeseca. Feritin se normalizira nakon korekcije anemije.

Najčešći simptomi anemije

S obzirom na visoku prevalenciju od 50% anemičnih osoba u globalu važni su simptomi uzrokovani manjkom željeza, a to su:

– slabost,

– pospanost,

– ubrzano zamaranje,

– blijedilo,

– neelastična i suha koža,

– gubitak apetita,

– žarenje jezika i usta,

– tanki i ispucani nokti,

– probavne smetnje,

– neuralgični bolovi.

Blijeda koža je klasičan znak anemije. Između pojedinaca postoji velika razlika u boji kože pa je blijeda spojnica oka specifičnija za anemiju od blijede kože.

Kod anemije može doći do centralizacije krvotoka kojom organizam pokušava održati oksigenaciju srca i mozga. To se vidi po hladnim okrajinama, oslabljenim perifernim pulsom i niskim krvnim tlakom.

Cijanoza se u anemiji ne javlja jer je ona znak smanjene zasićenosti hemoglobina kisikom, a ne smanjene količine hemoglobina. Reakcija na nedovoljnu opskrbu kisikom tkiva i organa je ubrzana cirkulacija i disanje.

Pravilna prehrana

Kod prehrane trebamo uvrstiti namirnice bogate željezom i one koje pomažu njegovu apsorpciju: meso, perad, ribu (željezo iz mesa, hem se u organizmu 4-5 puta bolje iskorištava od željeza iz drugih namirnica), jetra, jaja, mahunarke, zeleno lisnato povrće, svježe voće (svježe voće i povrće treba jesti za vrijeme obroka jer sadrže vitamin C koji pospješuje iskoristljivost željeza u organizmu). Mlijeko, kakao, čaj i druge napitke koji sadrže tvari koje ometaju iskoristivost željeza, treba piti jedan do dva sata prije ili nakon obroka.

Autor: dr.med. Branko Brkić spec.med.

Izvor: Štitnjača.hr

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.