Uzgoj šparoga

707

Proizvođači se najčešće odlučuje za uzgoj iz presadnica, bilo da ih sami proizvode ili ih nabavljaju od specijaliziranih proizvođača.

sparoge

Nasad uzgojen iz presadnica može se početi ograničeno brati već u drugoj godini nakon sadnje. Glavna prednost uzgoja iz presadnica je to što se trajni nasad zasniva izabranim, ujednačenim, kvalitetnim biljkama. Tijekom uzgoja pri visokim temperaturama može doći do formiranja šupljih izbojaka ili uzdužnog pucanja, dok pri nižim temperaturama, na težim tlima, može doći do nakupljanja lignina i stvaranja odrvenjelih izbojaka (češće kod muških biljaka). Ukoliko se bijela šparoga prekasno bere mogu se pojaviti zeleni ili ljubičasti vrhovi.

Pri visokim temperaturama u suhom tlu bijela šparoga pokrivena crnom folijom stvara crvene ili ružičaste izbojke dok se u vlažnom i hladnom tlu pojavljuju hrđasti izbojci.

Kod proljetnog zasnivanja nasada šparoge pripremu tla treba započeti već prethodne jeseni ili zime dubokim oranjem na 40 do 60 cm, ili oranjem na 30 do 40 cm s podrivanjem do 70 cm, ovisno o tlu. Uz tu obradu se unosi stajski gnoj ili drugo organsko gnojivo, te kalij i fosfor uz manju količinu dušika. Na kiselim tlima ispod pH 5,5 se može dodati i odgovarajuća količina materijala za kalcizaciju. Za izravnu sjetvu zelene šparoge u proljeće se tlo višekratno površinski obrađuje kako bi se uništili iznikli korovi.

Može se sijati sjeme koje je prethodno bilo namočeno u toploj vodi, u redove na razmak 1,2 do 2 m, ili u dvorede trake s razmakom redova u traci od 30 do 40 cm, razmak sjemenki u redu može biti 10 do 15 cm uz dubinu sjetve do 5 cm. Za sjetvu jednog hektara je potrebno oko 1,5-2 kg sjemena. Za sadnju jednogodišnjih presadnica se pripreme brazde na razmaku redova 1 do 2 m, dubine 30 do 40 cm u koje se postavljaju presadnice na razmak 30 do 60 cm. Tijekom vegetacije se ti redovi nagrću jer se zbog obnavljanja korijenja cijeli podanak postupno diže prema površini tla. U prvoj godini nakon sadnje su bitne mjere njege i borba protiv korova kao i očuvanje površinske strukture, potrebne vlage i hraniva o čemu značajno ovisi prinos u sljedećoj godini.

U mediteranskom području berba šparoge iz presadnica može započeti već 2 do 3 tjedna kada prođe godina dana od sadnje, dok u krajevima sa oštrijom klimom berba počinje nakon 2 godine. Maksimalni kapacitet rodnosti šparoge se postiže ručnom berbom dva do tri puta tjedno, dok neki proizvođači beru svaki dan. Zelena šparoga se bere kad su izbojci dugi oko 20 cm, a vrh mu je još sasvim zatvoren tako da se posebnim nožem odreže malo ispod površine tla. Bijela šparoga se može proizvoditi i na klasičan način tako da se izvrši nagrtanje redova šparoge (u proljeće oko 2 tjedna prije očekivanog početka berbe) pri čemu se iznad reda formira humak rahlog tla visine 30 do 40 cm.

Tijekom berbe je korisno ubrane izbojke pokriti vlažnom tkaninom, bijela šparoga se najčešće potapa u hladnu vodu kako bi se snizila temperatura nakon čega se pere, sortira i pakira. Zelena se najčešće slaže u snopiće i ostavlja nekoliko sati okomito u posudu sa 2 cm vode kako bi izdržala transport do potrošača. Šparoga predstavlja zahtjevnu kulturu za koju treba puno ljudskog rada, a prinosi po jedinici površine su razmjerno mali u odnosu na drugo povrće, zbog čega na tržištu postiže veću cijenu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.