Postoje različite vrste pletenih zaštitnih mreža koje štite biljke i plodove od tuče, vjetra, sunca, mraza, ptica, životinja, insekata i sl.
Sve pletene zaštitne mreže izložene su utjecaju sunca pa je zbog toga ovakav polietilen dodatno obrađen na otpornost utjecaja sunčevog svjetla.
Sunce je glavni čimbenik koji je uključen u proces fotosinteze i neophodan je za rast svih biljaka. Međutim, sunce u određeno doba godine može biti preintenzivno i oduzima vlagu iz stabljike i tla. Ako se tlo ne navodnjava, stabljika se ne razvija normalno. Zbog toga posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju sunčeve svjetlosti na rast stabljika, naročito u rasadnicima. Da bi se smanjio intenzitet djelovanja sunčevih zraka na mladu stabljiku, potrebno je zaštititi rasadnike metalnim, staklenim, plastičnim ili drugim materijalima.
Takve prekrivene rasadnike potrebno je redovito održavati. Iako je težak i ne traje dugo, slamnati se krov još uvijek koristi kao mogućnost prekrivanja rasadnika u zaštiti sadnica od utjecaja sunčeve svjetlosti.
Danas se sve više koriste pletene mreže u zaštiti rasadnika i mladih sadnica od utjecaja prekomjerne sunčeve svjetlosti. Pletene se mreže mogu izrađivati s različitim stupnjem zasjenjenja koje će se primjenjivati pri uzgoju određenih sadnica i na taj način regulirati potrebno doziranje sunčeva svjetla na mladu stabljiku. Korištenjem pletenih mreža određenog zasjenjenja uz potrebne hranjive sastojke tla i količine vode, stabljika će se normalno razvijati.
Često se izrađuju zaštitne mreže u tri stupnja zasjenjenja. Prva grupa mreža je najlaganija i ima plošnu masu oko 35 g/m2 i zasjenjenje 25 do 30%. Druga grupa mreža ima zasjenjenje 45 do 50% i plošnu masu oko 60 g/m2. Treća grupa mreža ima najveće zasjenjenje, koje iznosi 80 do 90%, a time i znatno veću plošnu masu koja iznosi oko 150 g/m2.
Mreže koje se koriste za zasjenjenje izrađuju se polietilenskim folijama debljine 20 do 30 μm širine 2 do 3 mm i svakako imaju UV-zaštitu. Na velikim plantažama voća i u vinogradima također se koriste mreže za zaštitu voćnih plodova i grožđa od izrazite sunčeve svjetlosti. Mreže se postavljaju, kao i protugradne, s određenim zasjenjenjem. Zadatak takve mreže je u prvom redu čuvanje voćnih plodova i bobica grožđa od opeklina sunčeve svjetlosti.