Gnojidba šećerne repe

Gnojidba šećerne repe mineralnim gnojivima ima važnu ulogu u povećanju prinosa korijena i njegove tehnološke kvalitete.

Valja posebnu pozornost obratiti pravilnoj i pravodobnoj gnojidbi kako bi se izbjegao negativan efekt da visok prinos korijena ne znači nužno i dobru tehnološku kvalitetu, a to se uglavnom javlja kao posljedica promjenjivog omjera hranjiva koje biljka ima na raspolaganju tijekom vegetacije. Temelj za pouzdanu preporuku gnojidbe šećerne repe svakako je kemijskom analizom utvrđivanje raspoložive količine hranjiva u tlu te njihov međusobni odnos.

Šećernoj repi odgovaraju duboka i neutralna do slabo akalna tla, vrlo dobre strukture i lakše do srednje teksture, a po jednoj toni prinosa korijena usvoji 3 do 6 kg dušika (N), 1,5 do 2 kg fosfora (P2O5) i 4 do 6 kg kalija (K2O). Budući da šećerna repa producira veliku količinu organske tvari po jedinici površine potrebno joj je osigurati i veliku količinu hranjiva.

Dušik je neophodno hranjivo koje predstavlja sastavni dio proteina, nukleinskih kiselina, fotosintetskih pigmenata, amina i drugih spojeva koji uvjetuju rast i razvoj biljaka, a time izravno utiču na prinos korijena i šećera. Fosfor ima manji utjecaj na tehnološku kvalitetu šećerne repe ali je zato njegov utjecaj na ukupni prinos šećera vrlo značajan.

Fosfor sudjeluje u izgradnji stanica od kojih se sastoji biljno tkivo, a ima i vrlo veliki utjecaj na izgradnju korijena pa je zbog toga jako bitan u početku vegetacije. Kalij je hranjivo koje šećerna repa usvaja u velikim količinama. Važan je jer utječe na porast biljke i količinu šećera kao i na regulaciju protoka vode kroz biljku što je čini otpornom na stresne uvjete manjka ili suviška vlage. Još jedno neophodno hranjivo važno za digestiju i visinu prinosa je bor.

Bor ima važnu ulogu u formiranju stanične stjenke, metabolizmu ugljikohidrata, proteina, nukleinskih kiselina i dr.

Gnojidba fosforom i kalijem obavlja se u pravilu u jesen zaoravanjem na veću dubinu, koja za šećernu repu iznosi 30 cm i dublje tako da ta dva hranjiva budu raspoređena u sloju u kome će se razvijati glavnina korijena.

Osnovnom obradom u tlo se treba unijeti i 1/3 do 1/2 dušika. Na laganim, pjeskovitim tlima primjenjuje se 1/3 dok se na težim tlima primjenjuje 1/2 od ukupno potrebne količine dušika. U jesenskom periodu, u osnovnoj gnojidbi, se primjenjuje NPK 7-20-30 i UREA. U proljeće se u predsjetvenoj gnojidbi može primijeniti UREA, UAN ili PETROKEMIJas dok se startna gnojidba i prihrana obavljaju KAN-om. Ukoliko postoji nedostatak bora, a taj problem je posebno izražen na lakim karbonatnim tlima u sušnom razdoblju, treba primijeniti bor folijarno (preko lista). Najbolje vrijeme primjene je do početka lipnja. Primjenjuje se Fertina B, u dva navrata s razmakom od četrnaest dana između primjena.