Lisne uši na žitaricama

Lisne uši se mogu hraniti i razmnožavati na jednoj biljnoj vrsti tj. jednom domaćinu tada ih nazivamo monoecijske. U prirodi prevladavaju vrste koje imaju više domaćina (zimskog i ljetnog), a njih nazivamo heterecijske.

U jesen lisne uši obično prelaze sa kukuruza ili korovskih vrsta na lišće pšenice ili ječma (mogu biti vektori BYDV virusa), dok ih u proljeće obično nalazimo koncem travnja ili u svibnju na klasu žitarica, odakle pak ponovo odlaze na korovske vrste najčešće iz porodica Poacea.

Potreba za suzbijanjem ovih štetnika ovisi o vremenu pojave, fenofazi razvoja biljke domaćina, jačini napada štetnika, sortnoj osjetljivosti, očekivanom prinosu (6 t/ha), prisutnosti prirodnih neprijatelja.

Praćenje populacije lisnih uši trebao bi se obavljati od jeseni i početkom proljeća i to žutim posudama, pločama, vizualnim pregledom, što za sada kod nas nije uobičajeno. Štetnik se obično primijeti tek kod jače pojave.

Lisne uši viruse prenose u jesen te su sve mjere poduzete u proljeće neučinkovite. Štete od virusa mogu se spriječiti jedino tretiranjem usjeva protiv lisnih uši i to u jesen.

Preporučuje se kasnija jesenska i ranija proljetna sjetva, s tim da jarine treba sijati dalje od ozimih usjeva. Također ne pretjerivati gnojidbom dušikom, a smanjenju napada lisnih uši pomoći će i rjeđi sklop biljaka zbog smanjenja vlage. Važno je suzbijati korove, jer su mogući izvor zaraze lisnim ušima.

U slučaju da je zabilježena pojava virusa, nužno je pratiti let lisnih uši već tijekom ljeta pa sve do zime, pomoću žutih posuda. Praćenje leta lisnih uši na strnim žitaricama u nas se uopće ne provodi, a suzbijanje je rijetko. Odluka o suzbijanju donosi se na temelju prisutnih vrsta i dinamici leta. Pokazalo se da je pojavu virusa BYDV moguće smanjiti ili spriječiti primjenom insekticida protiv lisnih uši u jesen. Lisne uši brzo stječu otpornost na primijenjene insekticide, a neke su i prirodno otporne.

Stoga proizvođačima preostaje pratiti pojavu lisnih uši redovitim pregledima usjeva te se u slučaju potrebe odlučiti za selektivne insekticide (aficide) sa sistemičnim brzim početnim djelovanjem, koji pošteđuju prirodne neprijatelje. Takav je, primjerice, pripravak na osnovi djelatne tvari pirimikarb (Pirimor 50 WG). Od ostalih insekticida u Hrvatskoj su registrirani nesistemični pripravci na osnovi djelatne tvari pirimifos metil (Actellic 50 EC, Pirimifos-metil) i klorpirifos-etil (Dursban E-48, Pirifos EC, Finish E-48, Callifos 48 EC).

Od sistemika registrirani su pripravci na osnovi djelatne tvari dimetoat (Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthion, Zagor, Ritam, Sistemin E-40, Calinogor), deltametrin (Decis 1,25 EC, Rotor 1,25 EC, Roetem, Decis 2,5 EC, Decide, Decis 6,25 EG, Decis 100 EC, Eco-trap, Proteus 110 OD), esfenvalerat (Sumialfa 5 FL) i beta-ciflutrin (Beta-baythroid EC 025). Za uspjeh suzbijanja bitno je u kritičnom razdoblju pratiti pojavu lisnih uši i u slučaju potrebe pravovremeno provesti suzbijanje.