S obzirom na dužinu vegetacije, često se dešava da niske temperature prekidaju rast i razvitak cvjetače, pa i uništavaju njegov konzumni dio – ružu.
Kako bi se ova pojava spiječila, potrebno je, prije svega, voditi računa o izboru sorte. To znači da za postrnu proizvodnju cvjetače treba birati uglavnom sorte i hibride s kraćom vegetacijom.
Ako se o tome nije vodilo računa, pa su korištene sorte duge vegetacije, izmrzavanje i propadanje ruža cvjetače spriječava se tako što se cijele biljke s korijenom i busenom zemlje izvade i prenesu na dorastanje u hladne leje, niske, poluvisoke ili visoke plastične tunele, plastenike ili staklenike.
Na tim mjestima se iščupane biljke cvjetače sade na isti međuredni razmak kao i na polju. Ovaj posao se odrađuje prije pojave jačih mrazeva. Prethodno treba izvađene biljke sortirati po veličini. Dorastanje se odvija u tami, na temperaturi od nula do dva stupnja.
U nekoliko narednih mjeseci (jedan do tri) hranjive tvari iz stabla i listova premještaju se u ruže karfiola. Po kvadratnom metru se može dobiti od 25 do 40 ruža. Postoji još jedan način za sprječavanje izmrzavanja i propadanje ruža. To je proizvodnja cvjetače za dorastanje. Riječ je o sortama duge vegetacije. Ove sorte siju se u otvorene leje krajem srpnja, a rasađuju u fazi dobro razvijene presadnice tijekom kolovoza i početkom rujna.
Prije nego što nastupe velike hladnoće, ove biljke se zajedno s korijenom i grumenom zemlje vade i presađuju u hladne leje, plastične tunele ili podrume. Biljke se drže u mraku na temperaturi od jedan do tri stupnja, a dozrijevanje cvjetače obavlja se na račun hranjivih tvari listova u cvatnji.
Dorastanje protječe sporo, a može trajati i po nekoliko mjeseci. Ovakve ruže beru se počevši od studenog pa sve do veljače. Po kvadratnom metru može se dobiti 30 do 40 ruža, ili pet do 15 kilograma ruža cvjetače.